Dubrovnik

Na ulasku u Jadransko more to je prva otocima zaštićena točka na pomorskom putu od istoka prema zapadu, a dolinom Neretve najbrže je povezan s unutrašnjošću. Novija arheološka istraživanja utvrdila su da je naselje na mjestu današnjeg grada postojalo u 6. stoljeću, a vjerojatno i prije. Širi se dolaskom Hrvata, nakon napuštanja antičkog Epidaura (današnji Cavtat) u 7. stoljeću.

Turistički promet posljednjih nekoliko godina bilježi stalan rast u Dubrovniku. Gledajući sveukupni promet prema svim oblicima turizma Dubrovnik je među vodećim gradovima po porastu turističkih dolazaka. U prilog tome ide porast broja brodova na kružnim putovanjima koji ga posjećuju, kao i porast broja dolazaka u luke nautičkog turizma.  Dubrovnik je danas jedan od najatraktivnijih i najpoznatijih gradova Sredozemlja. Uz izuzetne prirodne ljepote i očuvanost baštine, Dubrovnik je grad iznimno bogate turističke ponude. Geografski položaj grada je takav da je turistima ukoliko žele najbolje iskoristiti svoj odmor najlakši put dolaska zračnim prometom. Promet kao takav najvećim dijelom sudjeluje u turističkoj potražnji, jer bez obzira na turističku ponudu turist neće dolaziti u destinaciju koja nema zadovoljavajuću prometnu povezanost sa njegovim mjestom boravka.

Video: Fotografije grada

Pojačani promet između istoka i zapada, za vrijeme i nakon križarskih ratova, potaknuli su u 12. i 13. stoljeću razvoj pomorsko-trgovačkih središta na Mediteranu i Jadranu, među njima i Dubrovnika. U 15. stoljeću potpuno je izgrađen državnopravni položaj Dubrovačke Republike, što znači samostalno biranje kneza i vijećnika, kovanje novca i državna zastava s likom sv. Vlaha, samostalno zakonodavstvo i pravo otvaranja konzulata u inozemstvu. Prema aristokratskom ustavu, temelj državne vlasti činilo je Veliko vijeće dubrovačke vlastele koje bira Vijeće umoljenih i Malo vijeće kao izvršni organ Velikog vijeća. Knez se birao svaki mjesec kao nominalni simbol vlasti.  Malena država, bez vlastite vojske, dovela je do savršenstva svoj obrambeni sustav vještom diplomatskom službom i razgranatom konzularnom djelatnošću. Ustrajavanje na neutralnosti u međunarodnim sukobima i pokroviteljstvu moćnih država, poglavito Španjolske i Vatikana, omogućuju joj očuvanje nezavisnosti. Jedini stalni konkurent i neprijatelj bila joj je Mletačka Republika.

Video: pogled na grad

Zlatno doba Dubrovačke Republike nastupa u 16. stoljeću kada sjaj i moć Mletačke Republike jenjava. Temelj prosperiteta čini pomorska trgovina.  Kultura življenja u humanističkom duhu i potaklo kreativan stvaralački polet. Dubrovnik doseže blistave domete u svom urbanističkom i graditeljskom razvoju koji se zadržao do danas u književnosti i pjesništvu (Marin Držić, Ivan Gundulić), znanosti (Ruđer Bošković) i mnogim drugim vidovima umjetnosti i kulture. Opća kriza pomorstva na Mediteranu u 17. stoljeću pogodila je i dubrovačku pomorsku trgovinu. Katastrofalni potres 1667. doveo je Dubrovačku Republiku u kritično razdoblje borbe za opstanak i političkog očuvanja nezavisnosti. 18. stoljeće donosi Dubrovniku priliku za gospodarskom obnovom u pomorskoj trgovini pod neutralnom zastavom i tako dočekuje Napoleonovo ukinuće Dubrovačke Republike 1808. Bečkim kongresom 1815. dubrovačka regija je pripojena ostalom dijelu Dalmacije i Hrvatske i od tada dijele zajedničku političku sudbinu.

[View with PicLens]

12345►

Dubrovnik je od 1979. godine u registru zaštićene svjetske baštine UNESCO-a. Tu moramo posebno spomenuti glavnu ulicu povijesne jezgre grada- Stradun, Knežev dvor, crkvu Sv. Vlaha, Katedralu, tri velika samostana, zgradu Carine i Vijećnicu.  Dubrovačka Republika predstavljala je posebnu političku i teritorijalnu cjelinu, ponoseći se svojom kulturom, uspješnom trgovinom, a osobito slobodom koju su uspjeli sačuvati kroz burna stoljeća. Nakon proglašenja neovisnosti Republike Hrvatske i srpske agresije na Hrvatsku, Dubrovnik je bio napadnut u listopadu 1991. neviđenom uništavajućom silom Srba i Crnogoraca, u nakani da čitav kraj osvoje i unište. Dubrovački kraj je bio okupiran i znatno porušen, a sam grad u osmomjesečnom potpunom okruženju više puta bombardiran i najbrutalnije razaran, posebno 6. prosinca 1991. g.

Video: pogled na Stradun

Danas je ratom oštećena spomenička baština Dubrovnika najvećim dijelom popravljena. Obnovljeni hoteli, vrijedni sadržaji Dubrovačkog ljetnog festivala, kao i druga kulturna događanja, bitni su preduvjeti za razvoj modernog turizma. Velikih mogućnosti kod povećanja potražnje Dubrovnik može očekivati i u kongresnom turizmu s obzirom da mu je nekolicina smještajnih objekata renovirala svoje prostore i u mogućnosti je primiti veći broj sudionika kongresa na jednom mjestu. Turistička potražnja za Dubrovnikom nije uopće upitna. Jedini i najveći problem koji će se javiti je nedostatna turistička ponuda. Dubrovnik posljednjih nekoliko godina bilježi stalan rast dolazaka turista. Ovaj rast se najviše očituje kod pojedinih oblika turizma i to ponajviše kod nautičkog turizma i turističkih krstarenja.

Video: zvona crkve Sv.Vlaha

U Dubrovnik možete doći svim prijevoznim sredstvima osim željeznicom. Grad ima novosagrađeni autobusni kolodvor, pristanište brodova u Gružu i zrakoplovnu luku u Čilipima.Zračna luka Dubrovnik udaljena je od Dubrovnika 20-ak km. Pri dolasku, za svaki let ima organiziran autobusni prijevoz do Dubrovnika. Pri odlasku, autobus polazi sa autobusnog kolodvora 1,5h prije za letove Croatia Airlines-a i Austrian Airlines-a. Za sve ostale letove autobus s autobusnog kolodvora polazi 2 h prije leta. Na raspolaganju tijekom cijelog dana je i taxi služba. Dubrovnik je odlično povezan brodskim linijama s ostalim hrvatskim lukama (Korčula, Split, Šibenik, Zadar, Rijeka), kao i lukama u Italiji. Osim toga Dubrovnik ima svakodnevnu vezu sa svim otocima ovog područja kao što su Koločep, Lopud, Šipan i Mljet te  sezonski s Korčulom i Lastovom. Autobusni kolodvor u Dubrovniku smješten je u Gružu u blizini luke. Nedavno je izgrađen i putnicima uz informativni i prodajni ured nudi garderobu, taksi, prodajni kiosk, a u sklopu kolodvora se nalazi i jedan od informativnih ureda Turističke zajednice Grada Dubrovnika. Uz međunarodne linije, postoje svakodnevne međugradske veze Dubrovnika sa svim većim gradovima u Hrvatskoj.

Video: Šetnja Pilama

Na turističkom tržištu borba konkurenata je izrazito jaka, pa ukoliko Dubrovnik ne prihvati zahtjeve turista koji su sve većih prohtjeva, neće biti više u mogućnosti nositi se s ovakvim tržištem. Drugi, a ujedno i najveći problem s kojim se Dubrovnik može susresti kod turističke potražnje je njegov geografski položaj.

Ideje za posjetiti:

Šetnja Pilama- prije nego uđete u grad prošetajte Pilama, gdje je u 19. stoljeću bilo prvo moderno izvangradsko šetalište do mora, zvano Brsalje, s kavanom i fontanom kipara Ivana Rendića. Zadiviti će vas pogled na dio gradskih zidina i tvrđavu Lovrijenac, a u maloj lučici podno tvrđave ljupko je prigradsko naselje. U grad ulazite kroz dvostruka gradska vrata nad kojima dominira kamena skulptura sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika. Do prvih vrata, na renesansnoj polukružnoj kuli, vodi vas kameni most i pokretni drveni most koji se u prošlosti podizao po noći. Kad prođete kroz gotički luk unutrašnjih gradskih vrata, s kipom sv. Vlaha hrvatskog kipara Ivana Meštrovića, pogled vam se pruža na glavnu gradsku ulicu, Placu (Stradun). Danas je na Pilama i glavno stajalište gradskih autobusa i taksija.

Video: Gradske zidine

Gradske zidine- gradnja prvih utvrda započela je već u 8. stoljeću, ali je najintenzivnija izgradnja bila od sredine 15. do kraja 16. stoljeća. Veliki potres 1667. nije ih mnogo oštetio.  Zidine opasuju grad u obliku nepravilnog višekutnika, s kulom Minčetom na najvišem sjeverozapadnom kopnenom uglu grada i tvrđavom Sv. Ivana s morske, jugoistočne strane. Zid je na mjestima visok 22 m, debljina zida s kopnene strane je od 4 do 6 m, a s morske strane jedan i pol do 3 m. S kopnene strane pred glavnim zidom je predziđe s 10 polukružnih bastiona, a pred njima je bio jarak. Glavni zid ima 14 četverouglastih kula, 2 okrugle kule, 2 ugaone utvrde i 4 bastiona. Tri su ulaza na gradske zidine: na Stradunu kod vrata od Pila, kod tvrđave Sv. Ivana i u vratima od Carinarnice.

Stradun (Placa)- glavna gradske ulice Place, zvane Stradun, odražava sklad čitave gradske jezgre Dubrovnika, u čemu je njegova najveća vrijednost i veličina. Stradun je dugačak 298 m, a Statutom grada iz 1272. donesen je konačni regulacijski plan grada i njegove glavne ulice. Ujednačena barokna arhitektura niza kuća na Placi, s prostorom za trgovine u prizemlju koji imaju vrata “na koljeno”, dobila je današnji izgled u obnovi grada nakon katastrofalnog potresa 1667. kada je uništen veći broj bogatih gotičkih i renesansnih građevina. Arhitektonsko rješenje Place pokazuje djelotvornost u rješenjima i trgovački duh Dubrovačke Republike u teškim vremenima. Danas je Placa i dalje trgovačko središte i stjecište svih zbivanja u životu grada.

Video: Stradun

Ornofrijeva fontana- ulaskom u grad na Placu, razgledanje započnite obilaskom s južne strane velike fontane poligonalnog oblika sa 16 isklesanih maskerona za izljev vode. Projektirao ju je Onofrio della Cava iz Napulja, zajedno s malom fontanom na drugom kraju Place, za javnu uporabu, kao simbol izgradnje gradskog vodovoda 1438. i dovoda izvorske vode iz 12 km udaljene Rijeke dubrovačke, koji je i danas uključen u novu vodovodnu mrežu. Kupola česme oštećena je u potresu 1667. i nikada nije obnovljena u svojoj prvobitnoj monumentalnosti. Danas se na njenom stubištu u podnožju sastaju mladići i djevojke i odmaraju turisti okrjepljujući se svježom vodom zajedno s dubrovačkim golubovima.

Video: Stradun, crkva Sv.Vlaha sa zvonikom, Orlandov stup

Orlandov stup- u središtu trga između Sponze, crkve Sv. Vlaha i zvonika, uzdiže se Orlandov stup s likom oklopljenog srednjovjekovnog ratnika, postavljenog ovdje 1418. prikazuje viteza Rolanda iz 8. stoljeća koji je ušao u legendu preko srednjevjekovnog spjeva “Chanson de Roland”. Mada su se kipovi Rolanda postavljali najčešće u njemačkim gradovima, mit o njemu došao je u Dubrovnik u 15. stoljeću, vjerojatno preko ugarskog i češkog kralja Sigizmunda, pokrovitelja Dubrovačke Republike. Po legendi je pak Rolando spasio Dubrovnik od Saracena i potukao ih kod Lokruma. Na Orlandovu stupu, sve do pada Dubrovačke Republike 1808., vila se dubrovačka bijela državna zastava s likom sv. Vlaha i slovima S.B. (Sanctus Blasius). Danas, od osnutka Dubrovačkog ljetnog festivala 1950., na trgu oko Orlandovog stupa odvija se svečano scensko otvaranje Festivala, a na stup se diže festivalska zastava sa simboličkim natpisom “Libertas”.

Video: Onofrijeva fontana

Crkva Sv.Vlaha- romanička crkva dubrovačkog zaštitnika bila je oštećena u potresu 1667. a uništena u požaru 1706. Venecijanski graditelj Marino Gropelli sagradio je današnju, potpuno novu crkvu 1715., u stilu kićenog venecijanskog baroka. Prema dubrovačkim ljetopiscima sv. Vlaho dubrovački je svetac zaštitnik od 972., kada se u liku starca objavio župniku katedrale Stojku da ga upozori na opasnost da mletački brodovi, koji su se usidrili u Gružu, nemaju prijateljske namjere. Tako je osujećen noćni napad Mlečana i grad bio spašen. Dan zaštitnika slavi se 3. veljače, a njegov lik je na zastavi i novcu Dubrovačke Republike, na slikarskim djelima, dok njegovi kipovi krase dubrovačke zidine. Srebrni pozlaćeni kip sv. Vlaha iz 15. stoljeća čuva se u njegovoj crkvi. Danas se na stubištu pred crkvom često održavaju svečanosti i priredbe.

Video: Stari grad Dubrovnik

Knežev dvor- jedan je od najznačajnijih spomenika profane arhitekture na hrvatskoj obali,a bio je upravno-administrativno sjedište Dubrovačke Republike. U osnovi je to gotička palača s renesansnim i baroknim rekonstrukcijama. Tijekom 15. stoljeća dva je puta stradao u eksploziji baruta, a nakon prve eksplozije 1435. godine obnovio ga je Onofrio della Cava u stilu kasne gotike. Tada je tlocrt dvora dobio današnji opseg sa središnjim dvorištem i pročelnim trijemom. U atriju Kneževa dvora priređuju se koncerti jer se prostor osim ljepotom odlikuje i izvrsnom akustikom.

Gradska luka- jedan od najstarijih dijelova grada oblikovao se oko kasnoantičkog kaštela u blizini mora, koje je nešto dublje zalazilo u kopno nego danas, u predjelu predromaničke katedrale i kasnijeg Kneževa dvora zaokruživši gradsku luku. U 15. stoljeću luka dobiva obrise današnjeg izgleda.

Karta: Grad Dubrovnik

Više informacija:  TZ Dubrovnik,  KamoNaVikend