Gospić

Grad Gospić, uz iznimno zanimljivu i bogatu tradicijsku kulturu, te zahvaljujući pogodnom položaju, kao raskrižju putova od sjevera prema jugu, razvojem cestovnog a potom i željezničkog prometa, već krajem 19. i početkom 20 stoljeća upoznaje kategoriju turizam, odnosno počinje razvijati svoj autohtoni turistički proizvod i turističku ponudu koju u današnjim uvjetima prepoznajemo kao lovni, ribolovni, planinarski, odnosno izletnički turizam. Svjedočanstva o tome, kao što su originalni foto zapisi, slikopisi, novinski članci, zapisi u kronološkim izdanjima, putopisi, privatni odnosno obiteljski foto albumi, razglednice i slično, dakle sve ono što je u tadašnjim tehničkim mogućnostma, osvjedočeno, zapisano i oslikano, a prije svega sačuvano dokazuje da je ovo područje (Gospić i okolica), turizam upoznalo u njegovu samom začetku.

Gospić je u tadašnjim uvjetima, znači prije više od stotinu godina, imao konačišta, svratišta, lovne i ribolovne udruge, planinare, parkove i drugo, zapravo vrlo bogatu i razvijenu ponudu posebice izletničkog turizma, u to vrijeme isključivo namijenjenu visokoj elitnoj klijenteli. Iz svega toga možemo zaključiti da je već tada Gospić imao svoj izvorni turistički proizvod. Gotovo svako domaćinstvo tada je proizvodilo domaću zdravu hranu i proizvode kućne radinosti koji su danas već gotovo zaboravljeni, a prepoznati se mogu tek kao autohtoni turistički suveniri. Navedimo neke: izrada domaćeg platna na tkalačkim stanovima od kojega su se izrađivale narodne nošnje i pravo domaće “sukno”, tkanje i umijeće stvaranja originalnih ličkih proizvoda, “biljaca i šarenica” (pokrivača), izrada ličkih kapa “crvenkapa”, ličkih tamburica “dangubica”, zaprežnih kola, kovačkih proizvoda, glinenog posuđa i slično. Tradicionalna prehrana žitelja Like pa tako i Gospića temeljila se na mesnim i mliječnim proizvodima čije je idanas zajedničko obilježje neupitno ekološko podrijetlo. Među mesnim proizvodima posebno mjesto imaju janjetina s ražnja, odnosno ispod peke , pršut , pastrva , a od mliječnih proizvoda različite vrste sira , ( paški, velebitski , mekani lički sir škripavac ) i basa ( posebnim postupkom pripreman proizvod od ovčjeg mlijeka ) Među prilozima osobito su cijenjeni biljni proizvodi ličke eko njive , krumpir i kupus. Danas su sve to rariteti koji svoje mjesto nalaze u stvaranju i osmišljavanju temelja originalne autohtone turističke ponude grada Gospića kojom se javnost želi predstaviti proizvodne potencijale malih poljoprivrednih gospodarstava, malih poduzetnika i svih onih entuzijasta koji u svojim domaćinstvima čuvaju i proizvode različite prehrambene, uporabne i ukrasne proizvode čuvajući tradiciju i njegujući izvorni način izrade tradicijskih proizvoda ovoga kraja.

[View with PicLens]

12►

Razvoj turizma na ovom prostoru, unatoč dugoj i bogatoj tradiciji, često je bio otežan ili čak prekidan raznim povjesnim okolnostima, što je unatoč svim negativnim posljedicama ipak pridonijelo očuvanju gotovo nedirnutog okoliša, čistog zraka, bogatstva flore i faune, što danas predstavlja neizmjerno bogatstvo, ne samo u našim već i u europskim i svjetskim okvirima. Usred Ličkog polja, jednog od najvećih kraških polja u Hrvatskoj, na nadmorskoj visini od 562 m nad morem, na raskrsnici puteva i na obalama triju rijeka Like, Novčice i Bogdanice smješten je grad Gospić, koji je, kako se pretpostavlja dobio ime od latinske riječi “Hospitium”, što znači konačište, svratište.

Video: Lički kraj

Područje Gospića i njegove okolice naseljeno je od pretpovijesti, još u starije kameno doba, te u kontinuitetu u brončano i željezno doba. Dokaz tomu su brojni arheološki nalazi, što se posebice odnosi na željeznodobno pleme Japoda. Ime grada Gospića spominje se po prvi put 1604. godine. Nadomak Gospića, na samo 4 km udaljenosti nalazi se selo Veliki Žitnik, rodno mjesto velikog Hrvatskog povjesničara “Oca Domovine” Dr. Temelj današnjeg grada, udaraju dvije turske kule – kula age Senkovića na prijelazu preko rijeke Novčice (danas najstarija kuća u gradu), te kula age Alića, na kojoj se i danas vide ostaci kružnog tlocrta na lokaciji Kulina (poznat kao Rajčić-grad).

Nakon izgona Turaka iz Like, od konca 17., tijekom 18., a posebice u 19. stoljeću, Gospić dobiva prepoznatljive urbanističke odrednice kao upravno, administrativno, političko, vojno i kulturno središte ličkog prostora.Za vrijeme vojne krajine bio je središte ličke pukovnije. Godine 1892. uveden je poštanski promet diližansama, 1894. godine grad je dobio vodovod, a 1924. željezničku prugu. Most na rijeci Novčici sagrađen je 1894. godine, a najstarija kuća u Gospiću, danas nažalost porušena (u Domovinskom ratu), pripadala je Agi Senkoviću, a sagrađena je u drugoj polovici 17. stoljeća. Prema nekim izvorima Gospić se kao prometno i trgovačko središte spominje već 1574 godine i to kao “selo Gospojna” koje se je nalazilo na pogodnom mjestu uz rijeku Novčicu gdje je nad i danas postojećim vrelom bila sagrađena kula, uz koju je bio pogodan prijelaz preko rijeke prije izgradnje mosta. Kako se pretpostavlja da je u blizini bila izgrađena crkva uz koju je postojao kip Majke Božje s Isusom u naručju, koji je tijekom vremena bio oštećen te je od njega samo ostao dio koji je predstavljao Isusov lik, ovaj je ostatak nazvan “Gospić” u značenju “Gospojin sin” pa je tako taj naziv postao ime cijeloga kraja i zadržao se kao ime budućega naselja sve do danas. U starogradskoj jezgri Gospića nalazi se kip djevojke nazvane “Marta”, rad kipara Frangeša Mihanovića, u znak sjećanja na uvođenje vodovoda 1894. godine. Od ostalih starih zdanja tu se nalazi zgrada muzeja “Like” s najcjelovitijom zbirkom dinarske tradicijske kulture u Hrvatskoj, katedrala Navještenja Blažene Djevice Marije izgrađena 1783., zgrada Visoke učiteljske škole izgrađena 1869., zgrada Županije Ličko senjske izgrađena 1894 godine, “Murkovića mlin” (stari mlin vodenica na Novčici), rodna kuća velikog hrvatskog slikara Miroslava Kraljevića.

GALERIJA

U neposrednoj okolici Gospića nalaze se i dvije park šume, Jasikovac i Vujnovića brdo, u kojima su spočetkom 20-og stoljeća bili izgrađeni teniski tereni gdje je osnovan i najstariji tenis klub u Hrvatskoj, gradski tenis klub “Gospić 1900″. Ante Starčevića, gdje se može posjetiti istoimena memorijalna kuća. U podvelebitskom selu Smiljan, udaljenom 6 km od Gospića, smještena je mamorijalna kuća i spomen muzej svjetski poznatog učenjaka i istraživača iz područja elektrotehnike Nikole Tesle. Samo 10 km od Gospića nalaze se ostaci ruševina srednjovjekovnog grada Bužima.

Video: Lički gradovi i sela

Ideje i okolna za posjetiti:

Nacionalni park Paklenica- na površini od 96 km2, uz istočnu obalu Jadranskog mora pa do najviših vrhunaca Velebita, Vaganskog vrha (1757 m) i Svetog brda (1753 m), obilje je mnogobrojnih prirodnih osobitosti i fenomena, radi kojih je čitavo područje proglašeno nacionalnim parkom 1949. godine. Nacionalni park Paklenica nalazi se zaleđu Starigrada i obuhvaća dva kanjona: Veliku Paklenicu i Malu Paklenicu. Na području Nacionalnog parka postoji oko 150 km planinarskih staza i putova. Svakako najposjećenija je staza od ulazne recepcije, kanjonom Velikom Paklenicom do Planinarskog doma Paklenica (trajanje oko 2 sata). Ulazni, kanjonski dijelovi Male i Velike Paklenice, jedan su od temeljnih fenomena zbog svojih geoloških, hidroloških, krških, florističkih i faunističkih osobitosti. Na području Nacionalnog parka postoji oko 150 km planinarskih staza i putova. Za planinarenje i trekking kroz Nacionalni park Paklenica preporučujemo Izletnički zemljovid NP Paklenica i Planinarsku kartu NP Paklenica. S pravom, jer ovo je prostor jedinstvenog i neobičnog dodira mora i planine, bogat šumama bukve i crnog bora, dubokim kanjonima okomito urezanim u glavni greben Velebita, krškim oblicima, jedinstvenim krškim reljefom s brojnim špiljama i jamama.

Lukina Jama- grupa slovačkih speleologa otkrila je slučajno 1992. godine otvor Lukine jame – Trojame na sjevernoistočnim padinama Hajdučkih vrhova na sjevernom Velebitu. Najlakši je pristup od doma na Zavižanu do kraja Lomske dulibe, nakon čega slijedi 45 minuta uspinjanja. Hrvatski geleolozi – speleolozi su naredne dvije godine ispitivali jamu i stigli do dubine od 1392 m. Ova je jama 1995 . godine po dubini zauzimala deveto mjesto u svijetu.

Cerovačke Pećine- u Hrvatskoj su najveće, najljepše, najzanimljivije Cerovačke pećine, četiri kilometra jugozapadno od Gračaca, na sjeverno istočnoj padini velebitskog brda Crnopac (1403 m ). Otkrivene su prilikom izgradnje Ličke pruge 1924. godine, a otkrio ih je graditelj pruge Nikola Turkalj. Ime su dobile po željezničkoj postaji Cerovac. Ove su pećine jedno od najvećih nalazišta pećinskog medvjeda u Hrvatskoj, a pronađene su fosilne čovječije kosti i brončana sjekira. Ta čovječija kost pripadala je tzv. “lovcu na spiljske medvjede” iz gornjeg pleistocena koji je tu živio otprilike prije 2o tisuća godina. Dužina pećina iznosi 3.800 m, a čitavog sustava 4 kilometra. Bogate su špiljskim ukrasima i kraškim pojavama ( ponorima i dimnjacima ), značajno su paleontološko nalazište špiljskog medvjeda te pretpovijesne keramike ( ilirsko – keltska kultura ). Kao geomorfološki spomenik prirode, zaštićene su 1961. godine.

Video: Posveta Lici

Perušić- okolica Gospića je iznimno privlačan krajolik zapadne Like u kojem se ističu brojni kulturno povijesni spomenici. U Perušiću (20.-ak km udajenom od Gospića) se ističe jedina preostala turska kula u Lici iz 16. stoljeća. Nedaleko od tog mjesta nalazi se slikovita Kosinjska udolina s lokalitetom kultne srednjovjekovne tiskare, a na uzvišenju iznad Brinja uzdiže se srednjovjekovni frankopanski grad Sokolac, danas najsačuvanija gotička tvrđava u Hrvatskoj.

Video: Grad Gospić

Karlobag- mjesto udaljeno  40 km od Gospića, a od interesantnih starina postoje Kapucinski samostan u kojemu se nalaze dragocjene umjetničke slike, župna crkva Sv. Josipa izgrađena 1713. i crkva Majke Božje Žalosne. Iznad mjesta na Brežuljku nalaze se ruševine srednjovjekovne utvrde “Fortica”, te ostaci crkve Sv. Karla Boromejskog izgrađene 1615. godine.

Baške Oštarije- prijevoj na Velebitu na 928 m nad morem. Njime prolazi cesta Karlobag Gospić (36 km) Predjel dijeli Velebit na sjeverozapadni (niži) i jugozapadni (viši) dio. Kota 927 m nad morem obilježena je kamenom kockom ‘’Kubus’’ do koje vodi 38 kamenih stuba. Za lijepa vremena odatle se vidi talijanska obala i Apenini. Prijevoj se naziva i Ura. U čudesnom krajoliku Velebita, svega 18 km od Gospića, na nadmorskoj visini od 1000 m, na Baškim Oštarijama, smješten je hotel “Velebno”, hotel tipične planinske arhitekture, sa 7 apartmana i 32 sobe. Ova destinacija namijenjena je onima koji nadasve cijene bogatstvo flore i faune, planinarstvo i alpinizam, a zimi skijanje i zimske sportove.

Karta: Grad Gospić

Više informacija:  Grad Gospić, KamoNaVikend