Krapina

Pitomi zagorski grad udaljen svega 50-tak kilometara od Zagreba. Krasi ga bogata povijesna baština koja seže čak 130 tisuća godina unatrag kada su na prostoru krapinskog brda Hušnjakovog praljudi ostavili svoj neizbrisivi trag koji je ugledao svjetlo dana zahvaljujući Dragutinu Gorjanoviću Krambergeru, istaknutom geologu, paleontologu i paleonantropologu. On je zaslužan što se ime Krapine pronijelo širom svijeta.

Osim Nalazišta pračovjeka i pripadajućeg Muzeja evolucije, Krapinčani su veoma ponosni i na krapinsku utvrdu koju su posjedovali kralj Ludovik I, grof Herman II. Celjski, ban Vitovac, kralj Matijaš Korvin i hrvatski ban Ivaniš Korvin.Ovdje je rođen i Ljudevit Gaj, otac hrvatskog narodnog preporoda, a krapinskim su ulicama koračali i August Šenoa, Marija Jurić Zagorka, Janko Leskovar, Ivo Andrić. Iako je zagrljaj prošlosti jak i sveprisutan,  Krapina danas nudi ponešto za svakoga. Tu su kulturne manifestacije kroz cijelu godinu – između ostalog Fašnik, Glumački festival, Dani Dubravka Ivančana, Dani festivalske dvorane, Ljeto u Krapini, Dan grada uz tradicionalne manifestacije Zagorski glazbeni festival “Krijesnica” (od 1996. godine) i nezaobilazni Tjedan kajkavske kulture sa Svečanostima kajkavskih popevki koji se održava već pune 43 godine.

[View with PicLens]

12►

Gledajući širu sliku vidimo da je Krapina prava školska oaza koja na jednom malom prostoru nudi široku lepezu obrazovnih programa, a uz to želi građanima svih životnih dobi pružiti mogućnost cjeloživotnog obrazovanja. Krapina je grad s dugom tradicijom školstva. Bogata gastronomska ponuda iz krapinskih ugostiteljskih objekata mami svojim mirisima i privlači nepca turista namjernika. Ako pak duša čezne za mirom u zagrljaju prirode, brojni planinarski putovi i staze, od kojih je najpoznatiji Put Dedeka Kajbumščaka, pokazat će vam svu raskoš i ljepotu krapinskog krajolika. Za ljubitelje likovne umjetnosti tu je Park skulptura na otvorenom „Forma prima“ koji se nalazi na brdu Josipovac i Gradska galerija, a ako poželite nakratko utonuti u prošlost prošećite kroz užu gradsku jezgru, od Šetališta narodnog preporoda, Parka matice hrvatske, gdje se nalazi i rodna kuća Ljudevita Gaja, do Trga Ljudevita Gaja, pa od Magistratske ulice preko Uske ulice do znamenite krapinske utvrde, „Starog grada“.

Kako god bilo, sve počinje i završava sa nezaobilaznim i znamenitim Nalazištem pračovjeka i Muzejom evolucije na Hušnjakovom koje u svakom budi strahopoštovanje i tjera na razmišljanje: „Zašto su se baš ovdje praljudi nastanili?“ Odgovor je jasan: već je tada bilo jasno da je ovo ugodno mjesto za život!  A tako je ostalo i do današnjih dana. Krapina je ponosna na svoju bogatu prošlost, ali je i izrazito usmjerena prema budućnosti. Zato dođite u Krapinu i otkrijte sami njene prednosti i ljepote, a Krapinčani će vas dočekati s poznatom popevkom: „Dobro mi došel prijatelj!“

Ideje za posjetiti:

Muzej evolucije i nalazište pračovjeka Hušnjakovo- popularan krapinski pračovjek ili “dedek Kajbumščak” , znanstveno poznat kaoHomo sapiens neanderthalensis , otkriven je 1899. godine kada su započela geološka i paleontološka istraživanja na Hušnjakovom brdu u Krapini. Iskapanja su trajala šest godina pod nadzorom profesora Dragutina Gorjanovića-Krambergera, poznatog hrvatskog geologa, paleontologa i paleoantropologa. Polušpilja u Krapini ubrzo se uvrstila u znanstvene lokalitete svijeta kao bogato fosilno nalazište na kojem je prikupljena najbrojnija i najbogatija zbirka neandertalskog čovjeka. U naslagama špilje, visine oko osam metara, nađeno je oko devet stotina ljudskih fosilnih kostiju, koje pripadaju fosilnim ostacima više desetaka individua različitog spola i životne dobi od 2 do 40 godina. Nađeni su i brojni fosilni ostaci špiljskog medvjeda, vuka, losa, golemog jelena, toplodobnog nosoroga, divljeg goveda imnogih drugih životinja. Više od tisuću pronađenih komada kamenog oruđa iz razdoblja paleolitika, odnosno starijeg kamenog doba, svjedoči o materijalnoj kulturi krapinskog pračovjeka. Starost ovog bogatog paleontološkog lokaliteta odgovara vremenu od prije 130 000 godina. O tumačenju krapinskog nalazišta postoje različite teorije koje su i danas predmet brojnih paleoantropoloških rasprava. Nakon više od stoljetnog postojanja ono je osobito atraktivno upravo zbog svoje paleontološke važnosti i velikog broja fosilnih uzoraka. Zaštićeno je i kao prvi paleontološki spomenik prirode u Hrvatskoj, te uvršteno u jedno od najbogatijih paleolitskih staništa neandertalskog čovjeka u svijetu.

Video: Grad Krapina

Muzej Ljudevita Gaja- otvoren je 1966. godine u njegovoj rodnoj kući, u Gajevoj ulici na broju 14., a izložen je namještaj iz njegova vremena, slike (ulja na platnu, rad slikara Ivana Tišova) – portreti Gaja i njegove obitelji, fotokopije njegovih rukopisa, tiskanih tekstova, knjiga i brošura te novina i časopisa koje je uređivao i izdavao. Krapina se odužila svom istaknutom građaninu postavljenjem spomenika (rad kipara Ivana Rendića) na glavni gradski trg 27. rujna 1891. godine. Sam glavni trg i ulica koja vodi do njegove rodne kuće nose Gajevo ime. U rodnoj kući, na broju 14., danas je zavičajni muzej. Gaj je umro 20. travnja 1872. godine u Zagrebu gdje je pokopan na Jurjevskom groblju, a 1885. njegovi su ostaci zajedno s Vjekoslavom Babukićem, Dimitrijem Demetrom, Franom Kurelcom, Vatroslavom Lisinskim i Stankom Vrazom preneseni u arkadu iliraca na Mirogoju. Gaj je kao predvodnik mlade nacionalno osviještene građanske klase uveo Hrvatsku iz feudalnog u moderno građansko doba te je svoj narod pretvorio u naciju sa svim njenim obilježjima (jedan narod, jedan jezik, jedan teritorij). Iako postoje mnoge nedoumice spram njegova političkog djelovanja, nitko mu ne može osporiti zasluge na kulturnom planu. Dignuo je Hrvatsku na noge, probudio već gotovo mrtvu nacionalnu svijest i pronio hrvatski jezik u svaki kutak domovine.

Karta: Grad Krapina

Više informacija:  Grad Krapina,  KamoNaVikend