Posted by admin in IDEJE!, Parkovi Prirode | 0 comments
Lastovsko otočje
Osim glavnog otoka Lastovo park prirode obuhvaca 46 manjih skojica i otocica. Aripelag je podjeljen na istocni i zapadni dio. Na istoku se nalaze Lastovnjaci i Vrhovnjaci –skupina otocica koja se proteze na nesto manje od deset nautickih milja, a cine je Vrhovnjaci i Donji Skolji. Jedna od ideja za vikend bio bi posjet plazi Saplun na Donjim Skoljima. Zapadni dio arhipelaga cine skup manjih otoka – Srsac, Kopriste, Mrcara, Prezba, Bratin i Vlasnik.
Posebnost Lastovskog otocja kao parka prirode je podmorje bogato koraljima naime jos od kad je Lastovo 1310. godine uslo u sastav Dubrovacke Republike mjestani se intenzivno bave tom djelatnoscu koja je danas postal tradicija.
Osim uzgojem koralja, stanovnistvo se prezeno bavi ribolovom, vocarstvom i maslinarstvom. S buđenjem sunca uz sum valova impozantan prizor su stari maslinici, skriveni u dubinama otoka. Park prirode prepoznatljiv je i po sakralnim objektima – ovdje se cak nalazi 40-tak vecih i manjih crkvica. Sirenjem krscanstva i mjenjanjem kultura veci dio njih danas je ipak sacuvan. Turisti pak najvise vole obici crkvice Sv.Cibrijan (Skrivena luka), Sv.Juraj (brdo Hum) te Sv.Luke u blizini zaseoka Lastovsko selo. Lastovska otocna skupina veoma je razvedena ne samo po bogatstvu flore i faune vec i po raznolikosti zivotinjskih vrsta. Podrucje otocja s morem koje obuhvaca park je povrsine 196km2, a u njega ulazi i otok Susac s morskim pojasom od 500m od otoka. Susac je od Lastova udaljen 13 nautickih milja. To je maleni nenastanjeni otok sa svjetionikom izgrađenim 1878. godine. Ukoliko zelite nesto posebniji robinzonski odmor svakako vam preporucamo posjet jednom od Hrvatskih svjetionika duz Jadrana.
Video: Lastovo
Okolna mjesta:
Lastovo- istoimeno otocko naselje koje broji oko 450 stanovnika omeđeno je poljima na istocnim padinama otoka. U povijesti Lastovo se razvilo tek krajem XV.st. o cemu svjedoce sakralni objekti. Po proceljima nekih kuca zazire se renesansni stil gradnje. Kako bi mlađi narastaju bili svijesni svoje bogate povijesti, Lastovljani su razvili manje poznati turisticki brend ‘’Lastovska kuca’’. Cilj ovog projekta je predstavljanje svim gostima Lastovsku proslost i korijene razvoja mjesta. Kuce se odlikuju osim po karakteristicnom procelju s ogromnom terasom. Krovove krase ukraseni dimnjaci. U mjestu se nalazi najstariji sacuvani dimnjak iz XVI.st. na kuci ‘’Biza Antica’’. Zbog svog specificnog geografskog polozaja mjesto posjetitelju pruza pogled na prostranu pucinu Lastovnjaka. Od ostalih znamenitosti kulturne bastine izdvojili bi smo tiskarske radove Dobrica Dobricevica. U samome centru mjesta nalazi se zupna crkva Sv. Kuzme i Damnjana iz XVI.st. poznata po trodijelnom procelju i bocnim brodovima. U crkvi se nalazi bogata bastinska riznica Lastovske povijesti. Nedaleko od zupne crkve nalazi se također goticka crkva Sv.Marije iz XVI.st koja je proglasena najljepsom otockom crkvom. Na vrhu padine nalazi se stari kasel koji je u Lastovskoj buni bio unisten do temelja. Prije dvjestotinjak godina zahvaljujuci Francuzima obnovljen je, a danas se ovdje nalazi meteroloska stanica. Sto se tice veceri svakako preporucamo setnju mjestom, ili putevima koji vode u susjednu Lucicu. Naravno ovdje se nalaze i konobe. Jedna lijepa romanticna vecera uz dobru glazbu ostavlja dobar dojam i secer na kraju. Mjestani su posebno ponosni osim domacih maslina na dalmatinsku vinsku sortu ‘’Marastina’’. Kusajte i uzivajte u specificnom okusu ovoga vina. Osim toga preporucamo odlazak do ostalih susjednih mjesta otoka, i kupanje na skrivenim plazama.
Opustanje uz setnju, miris prirode i blagi povjetarac vjetra tik pred zalazak sunca cine poseban dozivljaj harmonije covijeka i prirode.
Skrivena luka- malo mjestasce smjesteno u uvali juznije od Lastova tipican je primjer mirnog mediteranskog mjestasca. Stanovnistvo se bavi ribolovom i uzgojem maslina, a posljednjih godina okrenuto je turizmu. Skrivena luka destinacija je za sve one zeljne kvalitetnog obiteljskog odmora.
Ubli- danas glavna trajektna luka na otoku i jedina direktna veza s kopnom. Do Lastova se stize trajektnom linijom iz Splita preko Vele Luke do Ubla. Proslost ovoga mjesta koje danas broji nesto vise od dvijestotinjak stanovnika seze jos iz Rimskoga razdoblja kada se ovdje gradila luka. Od sakralnih objekta istice se crkva Sv.Petra iz kraja V.st. Osim ribolova mjestani se bave turizmom. Smjestajni kapaciteti okrenuti su tradicionalnom obiteljskom odmoru.
Video: Panorama mjesta
Lastovo kroz povijest:
Daleko na pucini, u srcu juzno dalmatinskih otoka nalazi se Lastovo. S ostalim vecim i manjim susjednim otocicima i hridima od strane Ministarstva kulture 1996. proglasen je parkom prirode. S obzirom da je otok dugi niz godina bio zatvoren za strane turiste, ovim putem mu je omoguceno brze sirenje i veci promet od strane turizma. Odlikuje se po svojoj cistoci, sacuvanom i bogatom morskome podmorju, sto mu je kroz povijest pogodovala upravo ta izoliranost. Za Lastovsko otocje karakteristicna je visestoljetna povijest. O tome svjedoce brojni arheoloski ostaci iz ranog broncanog doba. Osim Ilira, Lastovo su osvajali Rimljani u III.st.pr.Kr. Lastovo je njihovim dolaskom okarakterizirano kao ‘’otok careva’’. U pisanom dokumentu prvi se puta spominje u IV.st.pr.Kr. pod imenima Ladeston i Ladesta u leksikografu Stjepana Bizantinca. Dolaskom Rimljana otok postaje poznatiji duz Jadrana. O njegovim ljepotama naveliko se pricalo. Gradile su se brojne luke, a ostali Hrvatski otoci upravo kao i Lastovo bili su dio velike trgovacke pomorske mreze. Stanovnistvo vec stoljecima zivi od morskih blagodati, ribolov je najrasireniji. Postepeno su Rimljani sirili otok, i gradile su se elitne vile rustike.
Carski otok dozivljavao je velike gospodarske uspjehe. U mjestu Ubli i danas je luka. Danas Ubli skrivaju vrijedne sakralne objekte, nazalost su tokom ranog srednjeg vijeka potpuno zamrli. Nakon Rimljana na otok oko 1000.godine dolazi Venecija da se osigura sigurna trgovina sve do Bizanta. Te godine poznate sup o ucestalim nemirima, i pomorskim bitkama. U delti Neretve zivjeli su Neretvanski gusari koji bi napadali i presjecali sigurnu trgovinu jakim Venecijanskim brodovima i galijama. Bizantski car Justinijan također je ostavio dubok trag na Lastovo u VI.st., a sve do kraja XII.st. otok je sve vise jacao i imao autonomiju sve do ulaska u sklopu Dubrovacke Republike u XIII.st. Sve do XVII.st. otocani su zivjeli mirnim zivotom, a u Lastovskoj buni uspjeli su se i nakratko odvojiti od Dubrovacke Republike, da bi potom diplomatskim posredstvom otok bio ponovo vracen u sastavu republike. U sastavu austrijske monarhije Lastovo je bilo punih 128 godina i to od Beckog kongresa 1815.godine pa sve do njenog raspada.
Video: Lastovo
Negativan turisticki razvoj i stagnaciju u modernoj Hrvatskoj povijesti upisana je Jugoslavija. Vlast je naime otok zatvorila za strane turiste, a velike posljedice se nazalost osjecaju i danas. Hrvatska se zato izborila za ono sto joj oduvijek pripada, postojanost i suverenitet. Otok posljednjih desetak godina ponono raste u prekrasno turisticko mjesto. Ipak ona istinska priroda i ljepota oduvijek je ostala, pa je zato ovo udaljeno otocje postal parkom prirode. Povrsina otoka je 40,9km2, a duzina 10km. Na njemu zivi nesto manje od 800 stanovnika. Zbog svoje velicine, nije potreban automobil.
Karta: Lastovsko otočje
Više informacija: KamoNaVikend
