Posted by admin in IDEJE!, Nacionalni Parkovi | 0 comments
Mljet
Mljet je osmi po velicini otok Hrvatskog dijela Jadrana. Nalazi se na samom jugu Hrvatske. Prema legendi Odisej je na njemu proveo punih sedam godina. Vec je u anticko vrijeme bio poznat kao Melita. O njegovim ljepotama pjevalo se naveliko, a danas je zbog osebujne vegetacije, ocuvanosti, razvedenosti obale i zivotinjskog svijeta sjeverni dio otoka proglasen nacionalnim parkom. U Nacionalni park spadaju Malo i Veliko Jezero, zaljev Soline i sirina morskog pojasa u krugu 500m od obale. Naselja Goveđari, Pomena i Polace također ulaze u podrucje parka. Suma alpskog bora zbog svoje gustoce i kvalitete stabala proglasena je jednom od najljesih na Mediteranu. Najvisi vrh otoka Mljeta je Veli Grad (513m). Otok je dug 37km, sa prosjecnom sirinom od 3-5km. Cak trecina ukupne povrsine je pod sumom prekrasnog alpskog bora. Upravo su to posebnosti Hrvatske, tako mala zemlje, ali toliko razlicita u svim segmentima. Kroz 13 otocnih naselja rasprsenih uglavnom prolazi lokalna cesta. Na Mljetu zivi vise od 1000 stanovnika.
Week i KamoNaVikend preporuke:
Potapanjem kraskoga polja nastaje zaljev, danas poznatiji kao Veliko Jezero. Ovdje se nalazi sidrste za brodice, a dubok je 47m. Mozete ga obici lokalnom cestom koja prolazi oko njega. Upravo je taj sjeverni dio i najrazvedeniji. Ovdje se nalaze i brojni manji otocici. Benediktinski samostan Sv.Marije od posebnog je znacaja. On je spomen kada su otokom upravljali benediktinci, gradili su se brojni vjerski objekti a otok je gospodarski rastao sve do XIX.st. Krajem XII.st. prvo je izgrađen samostan, a potom crkva. Crkva Sv.Marije građena je po uzoru nacrta benediktinske crkve u Monte Garganu. Samostan je građen po uzoru na romantizam, sa brojnim specificnim detaljima toga vremena. Omeđen je dvoristem i prekrasnim arkadnim hodnikom. U nekoliko navratan crkva i samostan bili su prosirivani. Za potrebu obrane u ratnim godinama sagrađena je kula. U XVI.st. crkvu krasi Gundulicev grb. Osim benediktinaca ovdje su zivjeli mnogi istaknuti visokoobrazovani utjecajni ljudi. Navedimo neke : dubrovacki pjesnici Vetranovic (XV.st.) i Đorđevic (XVI.st.) i povjesnicar Banduri (XVII.st.). Malo jezero odjeljeno je veoma uskim prolazom na samom sjeveru parka. Ono je zatvorenijeg tipa, zbog manje povrsine ima mnogo vecu temperaturu. Danas jos uvijek nije tocno poznati podzemni kanali do mora jer jezero ima mnogo manji salinitet od morske vode. Kada je u pitanju morska vegetacija, ono je nesto oskudnije od Velikog Jezera. Setnjom kroz sredisnji dio parka prema unutrasnjosti otoka park je bogat sumom alpskog bora. Osim ljekovitog bilja i ostalih tipicnih biljaka mediterana zivotinjski svijet na kopnu mnogo je siromasniji. More je bogato planktonom i skoljkama. Ovdje zivi zasticeni sisavac jadranski tuljan.
Najvazniji faktor za ocuvanje ljepota parka je covijek. Otocani su obratili posebnu pozornost i kontrolu kada su u pitanju manja naselja koja se nalaze u sklopu Nacionalnog parka. Pomena, Goveđari, Polace i Soline jedina su cetiri mjesta u parku. Soline su najmanja i nalaze se u sklopu Velikoga zaljeva. U svim mjestima zivi oko 350-400 stanovnika.
Pomena- na sjeverozapadnom dijelu otoka u zaljevu smjesteno je ovo malo ribarsko mjesto. Pomena je mjesto za ugodan i opustajuci obiteljski odmor. Uz kamp Sikjerica ovdje se nalazi i Hotel Odisej cija je prica ispricana u uvodnim redcima. U zaseoku danas zivi tridesetak stanovnistva koji posljednjih nekoliko godina uglavnom zive od turizma. Zaljev karakterizira razvedena obala, a dubok je 41m.
Goveđari- najvece mjesto parka u sklopu kojega zivi nesto manje od dvijestotinjak stanovnika smjesteno je uz glavnu cestu jugoistocno od Pomene. Mjesto su prvi naselili benediktinci napustanjem susjedne Pomene i preseljenjem u samostan. Kasnije su ga naselili mjestani koji su benediktincima cuvali dobra u zamjenu za samostan.Od tuda i ime ovog malog zaseoka. U Goveđarima se nalazi mjesna zupna crkva Sv. Marije iz XII.stoljeca.
Video: NP Mljet
Polače- nalazi se juznije od Goveđara. To je malo mjesto na kojem zivi oko stotinjak stanovnika, a naseljavali su ga jos i stari Rimljani. Nalazi se u zaljevu dubine 41m. Od Velikog Jezera udaljena je 3km. Poznato je po luci koja se koristila za razmjenu robe i bila je jedan od glavnih trgovackih pomorskih pravac Mljeta s ostalim susjednim otocima toga vremena. Rimljani su ovdje gradili manje zaseoke, a luka je bila svojedobno proglasena kao najljepsom na otoku. Ukoliko boravite u obliznjem hotelu svakako preporucamo setnju do ove male luke, i posjet Rimskom ljetnikovcu s pocetka IV.stoljeca. Palaca (rimski ljetnikovac) skriva jos jednu zanimljivu legend o kojoj ovoga puta necemo govoriti. Svakako Vam dajemo zadatak da je posjetite i da nam se sami javite. Mjesto je sve do IX.st.raslo, a odlaskom benediktinaca na otocic Sv.Marija i gradnjom crkve i samostana zivot je naprosto stao. Mjesto je postepeno padalo u zaborav a sve oci bile su uprte na taj mali samostan. Tek se u XVII.st. kada je otok bio pod vlascu Dubrovacke Republikepocelo ponovo ulagati, a danas se najvise zivi od turizma i gostiju Nacionalnog parka.
Povijesna kulturna baština:
‘’Melite nesos’’ tako bi govorili stari Graci za otok Mljet. Za njih je on bio ‘’medeni otok’’ toliko privlacnih ljepota kao magnet. Kao i ostali susjedni otoci Mediterana Mljet je bio nekoliko puta osvajan od razlicitih naroda. Dugi niz godina otok je bio pod vlascu Ilira. Na nekoliko lokacija danas su ostale samo rusevine Ilirskih naselja. Rimski car Oktavijan dolaskom na Mljet pokorio je otok i preuzeo vlast nad Ilirima. Rimljani su gradili brojne objekte tako da se i danas mogu vidjeti građevine koje datiraju iz perioda od I.-IV.st. Najznacajniji spomenik toga vremena je monumentalna ploca s pripadajucom kulom visine dvadeset metara. Kula se koristila u obrambene svrhe i kao vidikovac s kojeg se mogao kontrolirati otok i pripremiti stanovnistvo na moguci napad s mora. Zaljev Nacionalnog parka dobro je skloniste za buru, to su vec i prepoznali brojni narodi kroz daleku povijest. Ukoliko ste planirali setnju na obliznje brdo i uzivati u pogledu na zaljev ovdje se nalaze ostaci starokrscanske bazilike s crkvom iz V.st.stoljeca. Otocani danas ulazu velike napore kako bi ocuvali kompletnu otocku bastinu, a i zbog toga imaju park nacionalne vrijednosti.
Hrvati prostor danasnje Hrvatske naseljavaju u VII.st., a tristotinjak godina kasnije u spisima se po prvi puta spominju Mljetska naselja Blato, Babino Polje i Vrhmjece. Vrhmjece u XII.st. snaznim ujecajem benediktinaca postaje glavno otocko naselje. U sklopu Nacionalnog parka na Velikom Jezeru benediktinci grade samostan i crkvu. On se nalazi na istoimenom otocicu Sv.Marija unutar Velikog Jezera. Prije dolaska benediktinaca u XIII.st. Mljet je u X.st. bio u sastavu Neretvanske krajine, a u XI.st. knezevine Zahumlje. Između XIII. i XIV.st. benediktinci polako gube utjecaj i Mljet 1345. ulazi u sastav Dubrovacke Republike. Tih godina naselje Babino Polje polako dobija na vaznosti. Prvi puta se spominje u X.st., a danas je poznat po svojoj kulturnoj bastini. Na razvoj i znacaj Babinog Polja utjecala je obliznje mjesto Sobra koja je tih godina bila glavna otocka luka. Dubrovcani su bili na vlasti punih cetiri stoljeca. Uglavnom u tome periodu otok se postepeno razvijao i sirio te odoljevao brojnim preuzimanjima i osvajanjima. Nakon raspada Dubrovacke Republike 1808. vlast na otoku preuzimaju Francuzi. Te godine bile su teske i vladala je napeta sitvacija. Vec 1813. na vlast dolazi Austrija. S obzirom na jacinu Austro-Ugarske dolazak nije bio upitan.
Video: Otok Mljet
Po zavrsetku I.svjetskog rata otok je u sastavu Jugoslavije punih 25 godina kada ga 1941. zauzimaju Talijani. Moderna povijest posljednjih stotinjak godina bila je veoma burna. Sve do osamostaljena Republike i proglasenja suvereniteta, 90’te godine prosloga stoljeca velika su prekretnica. Nakon brojnih godina otuđenja otok ponovo pripada Hrvatima. Danas je Hrvatski turizam posebno ponosan na to, a iz godine u godinu ne samo podrucje Nacionalnog parka, vec i ostatak Mljeta posjecuje sve veci broj turista iz citavoga svijeta.
Vise informacija: KamoNaVikend
