Na Put

Karta Republike Hrvatske

Planirate putovanje Hrvatskom nudimo vam nekoliko osnovnih informacija.

Opći podaci:
Hrvatska je parlamentarna demokracija, koja kulturno i povijesno pripada u srednjeeuropski kulturni krug. Zemljopisno je podijeljena na deset regija. Na sjeverozapadu zemlje prevladava kontinentalna klima, na obali sredozemna, a u paninskom dijelu planinsko-alpska klima. Od brojnih privrednih grana (obrada metala, drvna industrija, kožna industrija, industrija papira, prehrambena ind., kemijska i farmaceutska industrija, itd.) najvažnije su turizam i brodogradnja. Hrvatska ima dobro razvijene cestovne, zračne i željezničke veze, kako unutar same zemlje tako i sa inozemstvom. Hrvatska je zemlja koja nije samo bogata kulturnim vrednotama već je to zemlja s jedinstvenim prirodnim fenomenima od čije ljepote zastaje dah; Plitvička Jezera, otočje Kornati, Brijunski arhipelag, planina Velebit, najveći poluotok Jadrana, Istra, tek su neki od njih. Hrvatska ima 8 nacionalnih parkova i 10 parkova prirode, a u ekološkom pogledu je Hrvatska najčišća zemlja na području Sredozemlja. Ukratko, ovo je zemlja bogate kulture koja je znala povezati svoju tradiciju s modernim naćinom života i koja na razne načine poziva na upoznavanje. Hrvatska je pravi raj za turiste, jedriličare, sportske ribolovce i istraživače prirode, ali i za gurmane, koje će oduševiti bogata gastronomska ponuda.

Osobna karta Republike Hrvatske:
Položaj: Hrvatska se nalazi u jugoistočnoj Europi, na obali Jadranskog mora.
Površina: 56.538 km2
Dužina obale: 1778 km
Otoci: 1185
Stanovništvo: 4,8 milijuna
Glavni grad: Zagreb, cca. 1 milijun stanovnika
Službeni jezik: hrvatski
Valuta: Kuna (KN)

Presjek Županija Republike Hrvatske:

Bjelovarsko-bilogorska županija
Županija je zauzela svoj položaj na sjeveru Hrvatske i obuhvaća 2652 kilometara kvadratnih. Administrativno središte županije je grad Bjelovar sa 42.055 stanovnika, od ukupnog broja stanovnika (144.042) cijele Bjelovarsko-bilogorske županije.Veći i poznati gradovi u županiji su Daruvar, Čazma, Garešnica, Grubišno Polje, a u sastavu je i 14 općina. Cestovna i željeznička povezanost sa ostalim dijelovima Hrvatske i Republikom Mađarskom je dobra, što uvelike pridonosi gospodarskom i turističkom razvoju ove županije. Preko Koprivnice županija je povezana sa Republikom Mađarskom, s Osijekom preko Virovitice, i preko Daruvara autocestom Zagreb-Lipovac sa Zagrebom. željezničkim prometnicama povezana je sa Zagrebom, Viroviticom i Osijekom, a preko Daruvara i Banove Jaruge spaja se na glavnu željezničku vezu Zagreb-Tovarnik. Poljoprivredna i šumska područja zauzimaju najveći dio povrđine županije. Veliki dio poljoprivrednog zemljišta je u vlasništvu seoskih domaćinstava. Od iznimne važnosti za ovu županiju su i ribnjaci koji zauzimaju 3200 ha. Industrijskom razvoju županije pridonose značajni izvori nafte, plina, gline, kvarcnog pijeska i druga prirodna bogatstva. Za razvoj turizma važni su izvori termalnih voda (Daruvarske toplice) i bogatstvo šuma i ribnjaka.

Brodsko-posavska županija
Prostire se na 2034 kilometara kvadratnih teritorija Republike Hrvatske. Smjestila se na istoku Republike Hrvatske, na južnom dijelu Panonske ravnice, zelene i plodne Slavonije. Županija je na sjeveru omeđena planinama Psunj, Požeškim i Diljskim gorjem, a na jugu rijekom Savom. Južna granica je ujedno i granica Republike Hrvatske sa Republikom Bosnom i Hercegovinom. U smjeru istok-zapad, uz rijeku Savu, pružaju se glavne prometnice u Županiji. To su željeznička pruga i autocesta koje povezuju zapadnu Europu sa bliskim istokom. U Županiji je razvijena poljoprivreda. Stanovništvo se bavi vinogradarstvom i voćarstvom. Pašnjaci i livade zauzimaju veliku površinu Županije, pa je razvijeno i stočarstvo. Zbog neposredne blizine rijeke Save napravljeni su mnogobrojni ribnjaci. Veliki postotak površine zauzimaju šume što je pogodovalo razvoju drvoprerađivačke industrije. Glavno središte Brodsko-posavske županije je grad Slavonski Brod.

Dubrovačko-neretvanska županija
Površina županije iznosi 1782,49 kilometara kvadratnih i najjužnija je županija u Republici Hrvatskoj. Županija graniči sa samo jednom županijom i to na sjeverozapadu sa Splitsko-dalmatinskom. Najduža granica županije je na sjeveru i sjeveroistoku i poklapa se sa državnom granicom Republike Bosne i Hercegovine. Na jugoistoku graniči sa Crnom Gorom i Boko-kotorskim zaljevom, a južna se granica proteže Jadranskim morem. Županija ima 17 općina i 5 gradova : Dubrovnik, koji je ujedno i administrativno središte županije, zatim Korčula, Metković, Ploče i Opuzen. Županija se pruţa u smjeru sjeverozapad-jugoistok i tu spadaju otoci Lastovo, Korčula, Mljet, poluotok Pelješac, Elafitski otoci, te više otočića i hridi. Biser u Jadranskom moru je otok Lastovo sa svojih 46 okolnih otočića i hridi. Mljet je Odisejev otok sa dva jezera i Nacionalnim parkom i obraslim gustim borovim šumama. Zavičaj Marka Pola je otok Korčula prekriven bujnom mediteranskom vegetacijom. Otočani su poznati pomorci i brodograditelji. Poluotok Pelješac je drugi po veličini u Hrvatskoj. Na obroncima gora zasađeni su vinogradi sa poznatim sortama vina. Vrata poluotoka Pelješca je grad Ston sa najdužim srednjovjekovnim obrambenim zidom u Europi. Elafitski otoci, otok Lokrum, dolina rijeke Neretve i brojne rijeke ponornice ( Matica, Ombla) daju posebnu draž ovoj županiji. Grad Dubrovnik, Rijeka dubrovačka i dolina Župe dubrovačke posebni su spomenici kulture i meka mnogobrojnih turista. Konavle su poznate po rijeci ponornici Ljutoj, po najviđoj planini u županiji (Sniježnica, 1234 m) i kao dolina lijepih djevojaka. Glavno središte Konavala je Cavtat.

Istarska županija
Zauzima veăi dio Istarskog poluotoka površine 2820 kilometara kvadratnih. Na sjeveru graniči sa Republikom Slovenijom sa kojom ima granicu i na moru. Na istoku graniči sa Primorsko-goranskom županijom. Obuhvaća zapadni, središnji i južni dio poluotoka. Istra je ujedno i najveći poluotok na istočnoj obali Jadranskog mora i u Republici Hrvatskoj. Njen naziv potječe od ilirskog plemena Histri koji se smatraju prvim poznatim stanovnicima ovog poluotoka. Županija je podijeljena na 9 gradova i 29 općina. Gradovi od gospodarskog značaja su: Buje, Buzet, Labin, Novigrad, Pazin, Poreč, Rovinj, Umag i Pula koja je i glavno središte županije. Razvedenost obale je velika, a najrazvedeniji je južni dio Istre sa Pulom i općinom Medulin. Klima na zapadnom obalnom dijelu poluotoka je sredozemna i u tom dijelu je iznimno razvijen turizam. Od posebnog je značaja Nacionalni park Brijuni, sa svojim prirodnim ljepotama. More je bogato ribom, školjkama, rakovima i glavonošcima, a uz priobalje i na otocima rastu hrast crnika, planika, zelenika, biljke koje obiluju eteričnim uljima i mnoge ljekovite biljke. Poznate su prirodne šume lovora i kestena, a uzgoj maslina i vinove loze datira još od antičkih vremena. U središnjem dijelu Istre prevladavaju polja, vinogradi i voćnjaci. Životinjski svijet je bogat, pa su velike mogućnosti za lov na divljač i ptice. Na sjevernom dijelu Istre gdje su planine Učka i Ćićarija razvile su se šume hrasta lužnjaka i poljskog jasena, a najviše ima bogatih travnjaka pogodnih za uzgoj stoke. Učka je proglađena Parkom prirode zbog svoje iznimne ljepote. Poznata je Motovunska šuma u kojoj je staniđte svjetski cijenjenog tartufa.Istra je bogata kulturno povijesnim spomenicima od kojih je najpoznatiji Arena u Puli i Eufrazijeva bazilika u Poreču koja je pod zaštitom UNESCO-a.

Karlovačka županija
Smjestila se u centralnoj Hrvatskoj i zauzima prostor od 3622 kilometra kvadratna. Graniči sa 4 Županije: Zagrebačkom, Sisačko-moslavačkom, Primorsko-goranskom i Ličko-senjskom županijom. Prometno je dobro povezana sa susjednom Republikom Slovenijom i Republikom Bosnom i Hercegovinom sa kojima, također, dijeli granice. Područje Županije smješteno je na najjužnijem dijelu centralne Hrvatske i tu su u doticaju gorja planinske odnosno primorske i nizinske istočne Hrvatske. Karlovačka županija je jedna od većih i najvažnijih Županija u Republici zahvaljujući svom geostrateškom, prometnom i tranzitnom položaju. U ovoj Županiji je sjecište i čvorište najvažnijih prometnica koje povezuju sjevernu i južnu tj. Primorsku i Panonsku Hrvatsku. U izgradnji su ceste koje će povezivati zemlje Srednje Europe i Podunavske zemlje sa Jadranskim morem. U sastavu Županije je 16 općina i 5 gradova, a to su: Karlovac, Ogulin, Duga Resa, Ozalj i Slunj.Grad Karlovac je, sa oko 60 000 stanovnika, glavno političko, administrativno i gospodarsko središte Županije. Prirodne atraktivnosti ove Županije čine rijeke Korana, Kupa, Mrežnica i Dobra na čijim se vodama razvija ribolovni i sportski turizam. Gorja Velika i Mala Kapela vrlo su interesantne planinarima i ljubiteljima čiste prirode. Županija se turistički razvija kroz sportski, lovni, ribolovni i zimski turizam. Poznata je planina Bjelolasica kao Hrvatski Olimpijski centar sa svojim skijaškim terenima. Županija obiluje prirodnim bogatstvima u šumama, rijekama, planinama i poljoprivrednim zemljištem. Raspolaže velikim šumskim bogatstvom, pa je vrlo razvijena drvoprerađivačka industrija. Kulturna baština je vrlo bogata što se vidi kroz mnoge stare gradove, vojničke utvrde, spomenike i crkve.

Koprivničko-križevačka županija
Zauzima prostor od 1802 kilometara kvadratnih na sjeveru Hrvatske. Graniči sa susjednom Republikom Mađarskom i obuhvaća prostor bivših općina Koprivnica, Križevci i Đurđevac.Koprivnica je administrativno središte Koprivničko-križevačke županije. Križevci su najstariji grad u Županiji, a Đurđevac je grad bogate povijesti i nositelj poljoprivrednog razvoja tog kraja. Županija spada među srednje velike županije u Hrvatskoj, sa prosjekom od 69 stanovnika na kilometar kvadratni. Razdijeljena je na 25 manjih jedinica teritorijalne uprave i samouprave. Značajne razvojne mogućnosti ovoj županiji daje njen centralni položaj sa prometnicama prema istočnoj i središnjoj Europi, te prema Zagrebu i Jadranskom moru. Poljoprivredna proizvodnja je iznimna zbog nizinskog kraja i blago umjerene kontinentalne klime. Značajno je šumsko i rudno bogatstvo ovog kraja i mogućnosti razvoja voćarstva, stočarstva i vinogradarstva na obroncima Bilogore i Kalnika. Bukovim i hrastovim šumama prekrivena je jedna trećina Županije. Razvijena je proizvodnja zemnog plina (Molve) što čini značajnu energetsku osnovicu Hrvatske. Županija je bogata kulturnim i znanstvenim ustanovama. Poznate su Hlebine sa Galerijom naivne umjetnosti gdje su stalno izložena djela doajena Ivana Generalića i ostalih stvaralaca naivnog izraza u slikarstvu kao što su Lacković, Večenaj, Kovačić i drugi. Od sportskih klubova, Europski su poznate koprivničke rukometašice kluba ” Podravka ” i nogometni klub ” Slaven Belupo “.

Krapinsko-zagorska županija
Spada u prostor centralne Hrvatske i zauzima površinu od 1224,22 kilometara kvadratnih, po čemu spada među manje Županije. Po broju stanovnika je iznad republičkog prosjeka, te je, uz Međimursku i Varaždinsku županiju, najgušće naseljeno područje u Republici Hrvatskoj. Županija se pruža od vrhova Macelja i Ivančice na sjeveru do Medvednice na jugoistoku. Graniči sa Republikom Slovenijom na sjeveru i zapadu gdje je rijeka Sutla granica između dviju država. Na sjeveru i istoku graniči sa Varaždinskom županijom, a na jugu i istoku sa Zagrebom i Zagrebačkom županijom. Kroz Županiju prolazi međunarodna trasa autoceste prema Europi što joj daje veliko prometno značenje. Županija obuhvaća 25 općina i 7 gradova; Donja Stubica, Klanjec, Krapina, Oroslavje, Pregrada, Zabok i Zlatar.Grad Krapina je administrativno središte Županije. Na području Krapinsko-zagorske županije prevladavaju naselja sa seoskim obilježjima. Broj stanovnika u urbaniziranim naseljima i gradovima je u porastu, dok se u seoskim naseljima smanjuje. Klima na području Krapinsko-zagorske županije je kontinentalna. Zime su hladne sa niskim temperaturama i snijegom, a ljeta umjereno topla sa dosta kiše. Najveći broj dana s maglom je u jesenskom i zimskom periodu i to tijekom cijelog dana. Od vjetrova najučestaliji su zapadni i istočni vjetrovi, a najjači su od kasne jeseni do početka proljeća.

Ličko-senjska županija
Obuhvaća kontinentalni dio (Gacka, Lika, Krbava), primorski dio i dio otoka Paga. Rasprostire se na povrđini od 5350,50 kilometara kvadratnih između Karlovca, Rijeke i Zadra s kojima je prometno povezana. Kroz županiju prolazi jedina ţeljeznička pruga koja povezuje kontinentalni dio sa Dalmacijom. Dvije vaţne cestovne prometnice koje prolaze kroz županiju povezuju Rijeku, veliku hrvatsku luku, sa Dalmacijom i unutrađnjost preko Plitvičkih jezera sa Dalmacijom. Županija je teritorijalno podijeljena na 12 jedinica lokalne uprave i samouprave sa četiri grada i osam općina, te pet teritorijalnih područja. Rijeka Gacka je poznata po sportsko ribolovnim događanjima, a u gackom polju je razvijena poljoprivreda. Područje Like obuhvaća Gračačko i Ličko polje i uz Gorski kotar ovo je najviši gorski dio Hrvatske. U području Krbave ističe se Nacionalni Park Plitvička jezera, sa svojim mnogobrojnim jezerima, slapovima i prekrasnom đumom. Područje Primorja i Podgorja obuhvaća uski prostor odijeljen Velebitom i Senjskim bilom od gackog i ličkog zaleđa. Ovaj je dio izložen djelovanju mora poznat je po iznimno jakoj buri koja puđe u Velebitskom kanalu. Područje otoka Paga je nastavak niza kvarnerskih otoka prema dalmatinskim otocima. Otok je mostom povezan sa kopnom i jedan je od nađih najgoletnijih otoka zbog djelovanja bure i maestrala i nedostatka oborina. Veći gradovi u županiji su Senj, Otočac, Gospiă i Novalja na otoku Pagu. Grad Senj je glavno kulturno središte županije. Planina Velebit u zaleđu, čisto more i dobra cestovna povezanost daju gradu veliku mogućnost razvoja turizma. Turizam je najbolje razvijen u Senju, Karlobagu, Novalji i Plitvičkim jezerima. Grad Otočac je gospodarsko središte županije i sjedište gospodarske komore. Grad Gospić je administrativno i političko sjedište županije, a grad Novalja predstavlja najvažnije turističko središte županije.

Međimurska županija
Smjestila se na krajnjem sjeveru Republike Hrvatske i omeđena je rijekama Dravom i Murom. Rijeka Mura čini u Županiji prirodnu državnu granicu koja spaja Hrvatsku sa susjednim Republikama Slovenijom i Mađarskom. Površina koju zauzima Županija iznosi 729,5 kilometara kvadratnih. Temelj Međimurskog gospodarstva je razvoj obrta, a većina stanovništva se, kao dodatnom djelatnošću, bavi poljoprivredom. Međimurska županija je poznata po proizvodnji pšenice i krumpira, a sve se više razvija voćarstvo, posebno proizvodnja jabuka. Sve se više sredstava investira u razvoj stočarstva, proizvodnju mlijeka i mliječnih prerađevina. Dobro je razvijena i industrijska proizvodnja, gdje se ističe građevinarstvo, tekstilna i metalna industrija. U brdovitom dijelu Županije razvija se ugostiteljstvo i seoski turizam zahvaljujući bogatim vinogradima i čuvenim vinima. Bogatstvo šumama je veliko pa se razvija lovni turizam.Županija se sastoji od 22 općine i tri grada: Čakovec, Prelog i Mursko Središće. Čakovec je najveće industrijsko, zanatsko, trgovačko i kulturno središte i sjedište Međimurske županije. Poznata su još i naselja Kotoriba i Štrigova. U Štrigovi se nalazi nadaleko poznata crkva Sv. Jeronima oslikana freskama Ivana Rangera. Međimurje je poznato po svojim narodnim pjesmama u kojima prevladavaju tužne i nostalgične teme, a u veselim pjesmama opisuju se šaljive svakodnevne zgode. Narodna nošnja Županije je među najljepšima u Hrvatskoj, a narodna glazbala su tamburice.

Osječko-baranjska županija
Prostire se na površini od 4152 kilometara kvadratnih u sjeveroistočnom dijelu Republike Hrvatske. Smještena je u Panonskom prostoru oko donjeg toka rijeke Drave, prije njezinog utoka u Dunav. Područje je pretežno ravničarsko što pogoduje razvitku poljoprivrede. Stanovništvo Županije bavi se još trgovinom, građevinarstvom i šumarstvom, a razvijena je i prerađivačka industrija. Kopački rit, stvoren na plavnom području rijeke Dunav, proglašen je Parkom prirode i zaštićen kao posebni zoološki rezervat. To je svjetski poznato utočište i rezervat brojnih ptičjih vrsta. Plovne rijeke Dunav i Drava povezuju Županiju s riječnom mrežom europskih rijeka. Drava je plovna do Donjeg Miholjca i ima status međunarodnog plovnog puta do Osijeka. Dvije zračne luke, Osijek i Klis, povezuju županiju sa ostalim hrvatskim zračnim lukama. Preko Osijeka vodi i europski koridor koji povezuje sjever Europe s jugom, tj. Jadranskim morem. U pripremi je izgradnja transeuropske autoceste Budimpešta-Osijek-Sarajevo-Ploče. Grad Osijek je administrativno i kulturno središte Županije. Ostali gradovi od velikog značaja za županiju su: Beli Manastir, Belišće, Donji Miholjac, Đakovo, Našice i Valpovo. Županija ima 42 jedinice lokalne samouprave i 35 općina. U Županiji su razvijene djelatnosti obrazovanja, znanosti, kulture, zdravstva i socijalne skrbi te informiranja. Na području Županije djeluje 6 kazališta, uključujući HNK u Osijeku, 122 knjižnice i 13 muzejskih i galerijskih ustanova zajedno sa Galerijom likovnih umjetnosti u Osijeku.

Požeško-slavonska županija
Zauzima površinu od 1815 kilometara kvadratnih u središnjem dijelu zapadne Slavonije. Proteže se od gorja Dilj i Krndije na istoku do Pakračke Poljane, rijeke Ilove i Ribnjaka na zapadu. Sjedište županije smjestilo se u Požegi koja datira od 1227. godine. Ostali veăi gradovi su Pakrac, Pleternica, Lipik i Kutjevo sa 6 općina. U ovoj županiji je gustoća naseljenosti ispod hrvatskog prosjeka, a prosječna starost stanovništva je 37 godina. Zemljište je ravničarsko i brežuljkasto pa se većina stanovništva bavi ratarstvom, voćarstvom i stočarstvom. Šuma pokriva veliki dio županije, a poznati su i termalni izvori vode u Lipiku (Toplice Lipik) i Velikoj. Park prirode Papuk je poznat po svojoj flori, fauni i iznimno čistoj prirodi, što privlači brojne turiste i ljubitelje prirodnih ljepota. Cestovna i željeznička mreža nije posebno razgranata, što usporava gospodarski rast i razvoj ove županije. Županiju je unazadio i usporio njen razvoj Domovinski rat (1991.-95.) jer je veći dio okupiran i razrušen. Ta područja nisu obnovljena u potpunosti, a ima i nerazminiranih područja. S obzirom na turističku nerazvijenost županije i smještajni kapaciteti su mali, u dva hotela i nekoliko prenoćišta.

Primorsko-goranska županija
Županija je smještena na krajnjem sjeverozapadnom dijelu Jadranskog mora i zauzima površinu od 3582 kilometara kvadratnih. Sastoji se od Hrvatskog primorja, Kvarnerskih otoka i Gorskog kotara. Sastoji se od 14 gradova i 21 općine, a Rijeka je glavno gospodarsko i administrativno središte. Županija zauzima izrazito povoljan geoprometni položaj i na raskrižju je važnih Europskih kopnenih i morskih putova. Gospodarska osnova Županije je pomorstvo, turizam i šumarstvo. Grad Rijeka razvio se u jako turističko i pomorsko središte s lukom i brodogradilištem, što ima veliku ulogu u gospodarstvu Republike Hrvatske.U zaleđu, sve do granice sa Republikom Slovenijom, prostire se Gorski kotar. To je planinsko područje sa razvijenom drvnom i drvoprerađivačkom industrijom, a zbog šuma, rijeka (Kupa) i planina (Platak, Risnjak, Snježnik) sve se više razvija turizam. Posebno je zanimljiv za posjetitelje Nacionalni park Risnjak (1528 m) sa čijeg se vrha, za lijepa vremena vidi cijeli Kvarner. Kvarnerski zaljev sa svojim otocima (Krk, Cres, Lošinj, Rab) i otočićima ima veliku ulogu u turizmu.

Sisačko-moslavačka županija
Županija je smještena u centralnom dijelu Republike Hrvatske i graniči sa pet Županija; na zapadu graniči sa Karlovačkom županijom, na sjeveru sa Zagrebačkom, na istoku sa Požeško-slavonskom, na sjevero-istoku sa Bjelovarsko-bilogorskom i na jugo-istoku sa Brodsko-posavskom. Na svom jugu graniči sa susjednom državom Bosnom i Hercegovinom. Na području Županije ima 19 jedinica lokalne samouprave sa 6 gradova i 13 općina. Središte županije je grad Sisak, a veći gradovi su: Glina, Hrvatska Kostajnica, Kutina, Novska i Petrinja. Značajna mjesta za ovu Županiju su Hrvatska Dubica, Jasenovac, Lipovljani, Popovača, Sunja i Topusko. Sisačko-moslavačka županija  je industrijski iznimno razvijena i spada u industrijalizirani trokut Zagreb-Karlovac-Sisak gdje je največi postotak zaposlenosti i proizvodnje.Županija zauzima povrđinu od 4463 kilometara kvadratnih i među največim je županijama u Republici Hrvatskoj.

Splitsko-dalmatinska županija
Zauzima površinu od 4524 kilometara kvadratnih i spada u područje centralne Dalmacije. U županiji se ističu planinski prostori sa Sinjskim i Imotskim poljima, područje rijeke Cetine i otoci. Županija se sastoji od 10 veăih gradova i 20 općina. Glavno središte županije je grad Split. Dioklecijanova palača sa raskošnim Peristilom spomenik je nulte kategorije pod zaštitom UNESCO-a. To je jedinstvena arhitektonska cjelina sa svečanim ulaznim vratima, mauzolejom, golemim podrumima i debelim zidinama. Nedaleko od Splita nalazi se gradić Trogir čiji je stari dio također pod zaštitom UNESCO-a. Tvrđava Klis je poznata iz doba borbe protiv Turaka. Nastanak Sinjske alke vezan je uz bitku za Sinjsku tvrđavu. Sinjska alka je natjecanje alkarskih vitezova u tradicionalnoj nošnji i opremi. U županiji je turizam glavna gospodarska grana, pored brodogradnje. Sveukupno gospodarstvo je okrenuto prema moru. Otoci Hvar, Brač i Vis biseri su Jadranskog mora i glavne destinacije turista željnih čistog mora i dobrog provoda.Posebnu ulogu u turističkom razvoju županije ima grad Makarska i pripadajuća rivijera sa zaleđem planine Biokovo.

Šibensko-kninska županija
Županija se smjestila na granici sjeverne i srednje Dalmacije i Like. Zauzima prostor od 2993,73 kilometara kvadratnih. Graniči sa Zadarskom županijom na sjeverozapadu i Splitsko-dalmatinskom na jugoistoku. Županija granice dijeli i sa Republikom Bosnom i Hercegovinom, a na moru sa  Italijom. Glavno administrativno, kulturno i gospodarsko središte Županije je Šibenik. U Županiji ima 5 gradova i 13 općina. Veći i gospodarski važni gradovi su Šibenik, Drniš, Knin, Skradin i Vodice. Županija zauzima prostor koji je od posebnog prometno-geografskog značaja. Prostire se na prostoru kontinentalnog i zagorskog područja do obalnog i otočnog. Kontinentalnim područjem, koji je dio Dalmatinske zagore, dominiraju planine Dinara i Svilaja, a velika i glavna rijeka je Krka.Rijeka Krka i područje oko nje proglašeni su Nacionalnim parkom i velika su turistička atrakcija. Obala je vrlo razvedena sa mnogobrojnim otocima od kojih su najznačajniji Kornati. Kornati su najgušća otočna skupina Europskog Sredozemlja i proglašena su Nacionalnim parkom zbog svoje izvanredne ljepote. Klima u ovoj Županiji je raznolika.Zagorski dio sa planinama nalazi se između kontinentalne i mediteranske klime, dok obalnim i otočnim dijelom prevladava mediteranska klima sa blagim zimama i suhim ljetima.

Varaždinska županija
Smjestila se na sjeverozapadu Republike Hrvatske na površini od 1261 kilometar kvadratni. Ovaj dio spada u podravski pojas i jedna je od manjih Županija u Hrvatskoj. Županija graniči na zapadu sa Republikom Slovenijom, a u neposrednoj blizini su i Austrija i Mađarska. Svoje granice dijeli sa Međimurskom, Koprivničko-križevačkom, Zagrebačkom i Krapinsko-zagorskom županijom. Zaštitnica Varaždinske županije je Majka Božja s Isusom. Županija ima veliko prometno značenje za Republiku Hrvatsku. Tu su dva važna prometna koridora. Od primarnog značaja je prometnica koja povezuje srednje Podunavlje sa sjevernim Jadranom preko Zagreba. Drugi prometni pravac slijedi tok rijeke Drave i povezuje Hrvatsku sa zapadnim i istočnim susjedima. Županija se sastoji od 22 općine i 6 gradova. Status grada imaju Varaždin, Ivanec, Lepoglava, Ludbreg, Novi Marof i Varaždinske Toplice. Glavno središte Županije je grad Varaždin. To je stari barokni grad koji je povijesno, gospodarsko, kulturno i administrativno središte ovog dijela sjeverozapadne Hrvatske. Prvi put se spominje u tiskanim dokumentima davne 1181. g. Grad i Županija imaju dugu i bogatu povijest i obilje spomenika kulture.

Virovitičko-podravska županija
Zauzima prostor od 2021 kilometar kvadratnih. Smjestila se na sjeveroistočnim obroncima Bilogore, Papuka i Krndije i u nizinskim predjelima uz rijeku Dravu. Županija se sastoji od 3 grada: Virovitica, Slatina i Orahovica i 13 općina. Od većih gradova poznati su Pitomača i Suhopolje. Virovitica je glavno političko, administrativno, kulturno i gospodarsko središte sa 770 godina dugom i bogatom prošlošću. Gospodarska osnova županije je poljoprivreda i industrija sa velikom mogućnošću razvoja turizma. Od posebnog značaja za razvoj turizma je Park prirode Papuk. Bilogora i Krndija nude mogućnost razvoja seoskog i lovnog, a rijeka Drava ribolovnog turizma. Prirodna bogatstva, plodna zemlja i šume rezultiraju kvalitetnim proizvodima što omogućuje izvoz proizvoda na zahtjevno svjetsko tržište i razmjena roba sa pedeset zemalja.

Vukovarsko-srijemska županija
Smjestila se u međurječju, između Dunava i Save, na sjeveroistoku Hrvatske. Zauzima površinu od 2448 kilometara kvadratnih. Visinske razlike su male; najviša točka Čukala (294 m), a najniža Spačva (78 m). Obronci Fruške gore na istoku lagano se spuštaju i prelaze u vukovarsku nizinu. Vinkovačko-đakovački ravnjak prostire se sa zapada, s planine Dilj. Ovo je područje splet važnih riječnih i kopnenih puteva . Međunarodni prometni pravci idu od istoka prema zapadu uz rijeku Dunav i od sjevera prema jugu preko rijeke Save prema Jadranskom moru. Ovo je područje naseljeno od davnina zahvaljujući povoljnim klimatskim uvjetima, plodnom tlu i dobrom prometnom položaju. Velike i važne rijeke u županiji su : Vuka ,sjeverno od Vinkovaca; Dunav kod Vukovara; Bosut sa pritokama Berava, Biđ, Studva i Spačva. Rijeke su bogate ribom, zemlja je vrlo plodna, a nekad močvarna tla sada su obrasla hrastovim šumama što je utjecalo na gustoću naseljavanja. Klima u ovoj županiji je umjereno kontinentalna. Ljeta su sunčana i vruća, a zime hladne i sa snijegom. Najviše padalina ima u proljeće i ljeto, što pogoduje usjevima. Vukovarsko-srijemska županija ima najplodnije oranice i to na vukovarskom ravnjaku. Poljoprivredna proizvodnja je kvalitetna sa visokim prinosima, jer se ratarske površine obrađuju strojno. Glavni proizvodi su: pšenica, kukuruz, šećerna repa, duhan i vinova loza. U Spačvanskom šumskom bazenu su dva zaštićena šumska područja; Lože kod Županje i Radiševo kod naselja Vrbanja. Ova županija ima 84 naseljena mjesta sa 4 grada: Vukovar, Ilok, Vinkovci i Županja i 26 općina. Županija je posebna po mnogim velikim selima sa po više tisuća stanovnika.

Zadarska županija
Područje Zadarske županije nalazi se u regiji Sjeverna Dalmacija. Zauzima površinu od 8066, 91 kilometara kvadratnih na kopnu i na otocima. Obala je vrlo razvedena s brojnim otocima, a obuhvaća i dio Kornata. Geografski obuhvaća visoko gorsko zaobalje i primorje, te time povezuje centralnu Hrvatsku sa Hrvatskim primorjem. Geoprometni poloţaj županije je iznimno važan u povezivanju sjeverne i južne Hrvatske. Kroz županiju prolazi magistralna cesta koja povezuje luku Rijeka sa jugom Dalmacije. Željeznička pruga povezuje Zagreb sa Splitom preko Knina. Županija se sastoji od 26 općina i 6 gradova, a to su: Zadar, Benkovac, Nin, Obrovac, Pag i Biograd. Zadar je najveći grad u županiji i glavno je političko, administrativno i turističko središte. Važna je pomorska i zračna luka. Zadar je jedan od najstarijih gradova (oko 3000.g.) i treći po veličini na obali hrvatskog Jadrana. U Zadarskoj županiji nalazi se Nacionalni park Paklenica sa klancima Velike i Male Kapele. Na Dugom otoku nalazi se Park prirode Telašćica sa najvišom hridi na Jadranu, Grpašćak sa 150 m visine. U krčkom reljefu česte su pećine od kojih su poznate Cerovačke pećine. Rijeka Krka i Zrmanja su najveće i najvažnije rijeke u županiji. Od velikog značaja za županiju je i Park prirode Vransko jezero, najveće prirodno jezero u Hrvatskoj.

Zagrebačka županija
Smjestila se u centralnom dijelu Republike Hrvatske. Popularno se naziva ” Zagrebački prsten ” i zauzima oko 3000 kilometara kvadratnih površine. Prostire se između granice sa Republikom Slovenijom i Moslavine, te između Zagreba i rijeke Kupe. U sastavu županije je 26 općina i 8 gradova. Status grada imaju Samobor, Velika Gorica, Zaprešić, Jastrebarsko, Sveti Ivan Zelina, Dugo Selo, Vrbovec i Ivanić Grad. Osnovicu gospodarskog razvitka županije čine malo i srednje poduzetništvo, poljoprivreda, vinogradarstvo i turizam. Veće industrijske tvrtke su: “Samoborka”, “Chromos-Tvornica grafičkih boja”, “Inker”, “Zelinka”, “Iskra”, “Mladina”, “Jamnica”, “Pik Vrbovec-Ml.” i druge. Od ukupnog broja tvrtki najviđe je malih poduzetnika.Zagrebačka županija je, također, poznata kao vinski kraj. U turističku ponudu spadaju “Jaskanski dani vina” u Jastrebarskom i “Vinska cesta” u Svetom Ivanu Zelini sa mnogobrojnim vinskim podrumima. Od velikog turističkog značaja za županiju je i “Samoborski karneval” u Samoboru i zoološki rezervat “Varoški lug” u Vrbovcu. Na području Crne Mlake nalazi se ornitološki rezervat, močvarno utočište velikom broju ptica, jedno od malobrojnih u Europi. U Zagrebačkoj županiji nalaze se i Parkovi prirode Žumberak i Medvednica. Žumberak je atraktivan kraj sa velikom mogućnošću razvoja vikend turizma. Brojne vikendice sve se više koriste za odmor i rekreaciju. Park prirode Medvednica smjestio se ponad Zagreba koji je političko, administrativno, kulturno i glavno središte županije.

Hrvatska ukratko

Kultura i povijest:
Od 9. do 12. stoljeća Hrvatska je bila samostalna kneževina i kraljevina (prvi hrvatski kralj, Tomislav, okrunjen je 925.g.). Iz tog doba potječu prve ranohrvatske crkve i pisani nalazi. Od 12. stoljeća do 1990. g. Hrvatska je bila pod raznim vlastodršcima, između ostalog bila je dijelom Habsburške Monarhije, što je ostavilo dubok trag u kulturi i svakodnevnom životu u kontinentalnom dijelu zemlje; za glavni grad se kaže da je mali Beč i zaista, Zagreb ima u arhitektonskom pogledu puno toga zajedničkog s Bečom. Okolica Zagreba obiluje srednjevjekovnim utvrdama i dvorcima, od kojih su najpoznatiji Trakošćan i Veliki Tabor. Na obali su tragove ostavili Rimljani, Talijani i Francuzi; gradovi na obali bogati su spomenicima iz doba Rima (Pulska Arena, Dioklecianova palača u Splitu…) i iz Renesanse (Dubrovnik, Šibenik, Trogir…). Čak i pod stranom vlašću Hrvatska je kao posebna teritorijalna jedinica imala vlastitu upravu i sačuvala je vlastitu kulturu i duh kroz mnoga stoljeća. Hrvatska je također kolijevka poznatih umjetnika i znanstvenika koji su djelovali u Srednjem Vijeku, u doba Renesanse i u novije doba. O dugoj kulturnoj tradiciji svjedoče brojne znamenitosti i djela hrvatskih arhitekata, kipara, slikara, pisaca i poznata imena iz raznih područja znanosti, kao što su Nikola Tesla, Ruđer Bošković, Juraj Dalmatinac, Ivan Meštrović, Julije Klović, Marin Držić i brojni drugi. Od znamenitosti Hrvatske najznačajnije se nalaze na listi UNESCO-a; grad Dubrovnik, Šibenska katedrala, Rimski Grad u Trogiru, Eufrazijeva bazilika u Poreču, Dioklecianova palača u Splitu i Plitivička jezera.

Više informacija:  Croatia.hr,  KamoNaVikend, Week.com.hr