Požega

Grad Požega nalazi se u plodnoj dolini, koja je uokvirena slavonskim gorskim prstenom Psunja, Papuka, Dilja, Krndije i Požeške gore. Iako jugoistočno položena u toj Zlatnoj dolini, koju su još Rimljani nazvali Vallis aureae, ona je kroz stoljeća najvažnije životno središte stanovništva središnje Slavonije. Njezin topografski položaj podno Staroga grada i okolnih vinorodnih brežuljaka, omogućio je Požegi stvaranje srednjovjekovne obrambene tvrđave (koja se spominje u dokumentima već od 1227. godine.), a kasnije i izgradnju gradskog podgrađa ili suburbiuma, kao vrlo važnog trgovačkog i obrtničkog središta.

Dakle, Požega vrlo rano postaje sjedište velikog vlastelinstva, a srednjovjekovni grad postaje središtem trgovačkih, obrtničkih, upravnih, vojnih i crkvenih funkcija za širu okolicu. Požeška županija spominje se po prvi put već 1210., a crkvena župa 1232. godine. Razvoj upravnih funkcija od osobite  je važnosti za Požegu, dok su veliki obol tom razvitku dali i crkveni redovi – pogotovo Franjevci, Dominikanci, Pavlini i Isusovci. Sakralni spomenici, uz profiliranu staru gradsku jezgru, koja je “zaokružena” osobito u doba baroka, daju Požegi draž jednog od najljepših sjevernohrvatskih gradova.

Požega je kroz stoljeća, pa i u vrijeme teškog bremena turske vladavina (od 1537. do 1688.), bila funkcionalno središte bogate agrarne okolice. Međutim, od osobite važnosti bio je razvoj trgovine i obrta. To pogotovo vrijedi za razdoblje baroknog 18. i postbaroknog 19. stoljeća, kada životom Požege dominiraju udruženja trgovaca i obrtnika (cehovi). Okolna prirodna bogatstva, poput poljoprivrede, vinogradarstva, šumarstva, rudnog blaga i slično, omogućuju u Požegi tijekom 19. stoljeća i pojavu većih manufakturnih radionica, pa i industrije. Ovaj razvoj potpomognut je izgradnjom makadamskih putova (od marijaterezijanskog vremena nadalje), te osobito potezanjem srednjoslavonske željezice (od 1894. godine). Godine 1850. u Požegi djeluje već 282 obrtnika, te dvadesetak manufakturnih radionica i trgovačkih firmi.

[View with PicLens]

123►

Usprkos sjedištu županije i župe, te drugim važnim funkcijama, broj stanovnika u Požegi, baš kao i ostalim glavnim gradskim središtima sjeverne Hrvatske, nije bio velik. Nagliji porast broja stanovnika, koji je rezultat preseljavanja iz okolnog ruralnog područja, Požega bilježi tek intenzivnim procesima industrijalizacije tijekom ovoga stoljeća, posebice nakon drugoga svjetskog rata. Godine1857. u Požegi živi 2 227 stanovnika, 1880. godine 3 292, 1910. godine 5 899 i 1931. godine 7 125 žitelja. Demografski Požega najbrže jača u zadnjih četrdesetak godina: u gradu je 1948. živjelo  8 544, potom 1971. godine već 18 184, te 1991. godine 21 046 stanovnika. Požega opet postaje županijsko središte početkom 1993. godine, a eto u jesen 1997. i sjedištem nove biskupije*. Požeška županija broji danas oko 120 000 žitelja, a biskupija i nešto više. Staro sjecište putova i ljudi, koje je ponešto izgubilo povlačenjem podravskog, a osobito posavskog modernog prometnog smjera, opet danas dobiva na vrijednosti. Požega je samo jedna.

Ideje za posjetiti:

Palača Požeške županije- smještena je u Županijskoj ulici, koja se pruža iz sjeverozapadnog ugla glavnog trga grada Požege, Trga Svetog Trojstva, prema sjeveru. Sa zapadne strane ove ulice, još u prvoj polovici 18. stoljeća, bila je sagrađena barokna prizemnica za potrebe Komorske oblasti. Nakon obnove Županije 1745. godine, ovaj objekt preuređen. Zgrada je sagrađena u duhu historicizma, koji se prepoznaje u bogatoj dekoraciji pročelja, primjeni pilastara, kapitela, vijenaca, tri tornjića sa kupolama. Posebna je pažnja poklonjena unutrašnjoj dekoraciji, izvedbi brojnih i bogatih štuko ukrasa, te ukrasa nad vratima za koje su ovi arhitekti sami posebno izradili nacrte, a po čemu su kao arhitekti i bili poznati. Projekt neostilske obnove ove zgrade jedno je od najboljih djela zagrebačkih aritekata koji su bili članovi bečke arhitektonske škole. Posebnu vrijednost u projektu predstavljaju kolni ulaz, sa reprezentativnim stepeništem i predvorjem, koje vodi ka ostalim prostorima zgrade i dvorana velike vijećnice s neobaroknim dekorativnim elementima.

Video: Grad Požega

Požeška tvrđa (Stari grad)- pripada srednjovjekovnoj obrambenoj arhitekturi. U njoj je uglavnom, prema zapisima u prvoj polovici 18. stoljeću bila nastanjena vojska. Tvrđa je nastala na prirodnom brežuljku, a od nje se tijekom vremena širio grad sa svojom zidanom sakralnom i uglavnom drvenom stambenom arhitekturom. Tvrđa je imala dva kata niži, viši kat, te toranj ( kulu) na pročelju. Na viši kat i kulu se penjalo drvenim ljestvama. Ispod njega je bio podzemni zatvor. Ovi dijelovi zgrade bili su pokriveni krovom. Prozori su bili zatvarani drvenim pločama.Tvrđa se štitila opkopima. Kod donjih opkopa nalazio drveni most kojim se prilazilo, odnosno odlazilo iz tvrđe. U tvrđi se nalazio i stan zapovjednika koji se sastojao od manje i veće sobe , te kuhinje. Ispod ovih prostorija je bila soba za zarobljenike. Posebna zgrada u tvrđi bila je sagrađena za garnizonsku stražu. Ona se sastojala također od jedne manje i veće sobe i kuhinje. Zatim tu je bila malo dalje od kuhinje smočnica i kuhinja za niže službenike. Prostori tvrđe bili su zaključavani, osvjetljavali su se fenjerima.Prema popisu inventara tvrđe bilo je oko pedesetak članova posade tvrđe, a od njih je oko dvadeset bdjelo i noću. U drugoj polovici 18. stoljeća vojska se morala iseliti. Tvrđa je u to vrijeme na više mjesta bila razorene, a zidovi su joj bili ruševni, most razvaljen. U 19. stoljeću materijal od kojeg je tvrđa izgrađena je pomalo odvezen za gradnju okolnih kuća, a s vremenom grad se više koristio kao šetalište. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća na Starom gradu svirala je Gradska glazba. Sve do početka 20. stoljeća neki od ostataka tvrđe bili su vidljivi da bi na poziv Požežana u Požegu došao iz Zagreba kao povjerenik Vlade akademski slikar i grafičar Tomislav Krizman, te je odlučeno da se ostaci tvrđe iz temelja maknu iz zemlje, kako bi se mogao na Starom gradu postaviti Milenijski spomenik. Danas je Stari grad ponovo uređeni park i šetalište. tek neki dijelovi zidova i bastionaa gradske tvrđe u podnožju, zajedno s brežuljkom, sjećaju na to obrambeno zdanje srca Požege, koja je i cijela nekada bila opasana zidinama.

Gradsko kazalište- sastoji se od kompleksa dviju zgrada na Požeškom glavnom trgu Presvetog Trojstva. Zgrade su današnji izgled dobile 1895.godine. Glavno pročelje oblikovano je u stilu neorenesanse s kraja 19. stoljeća. Također tu su se i održavale dobrotvorne zabave različitih društava, svaki veći događaj koji se proslavljao u gradu većinom je završavao u prostoru gradskog hotela u sklopu glavnog trga. Prva predstava u požeškom školskom kazalištu 1765. godine imala je ponovo za Požegu veliki značaj jer je bila prva odigrana na hrvatskom jeziku. Budući da nisu svi govorili hrvatskim jezikom dijeljene su im cedulje s kratkim sadržajem na latinskom, njemačkom i francuskom jeziku. Od kazališnih komada bile su to drame religioznog sadržaja, društvene i pedagoške drame, te povijesni komadi. Kazalište u Požegi imalo je značajnu ulogu u društvenom, vjerskom i kulturnom životu posebno u svečanim prigodama kao što je to i danas.

Gradski muzej- zgrada je smještena na zapadnom dijelu Trga Svetog Trojstva i kao jedna od najstarijih, profanih građevina u gradu, predstavlja biser baroka. Sagrađena je početkom 18. stoljeća kao trgovačka i stambena zgrada, okrenuta zabatom prema Trgu. Na pročelju je ukrašena pilastrima, a ispod u prizemlju na sjevernoj i istočnoj strani zgrade su arkade (bolte), koje se nastavljaju na kuću Klezinger prema Gradskoj kući. Poslovni, trgovački prostori su završeni bačvastim svodom, a vanjski trijem križno bačvastim. Na katu, u niši na uglu sjevernog i istočnog zida, smještena je kamena skulptura Madone Immaculate (Bezgrešnog   začeća), a u prizemlju na istom uglu, pod boltama, nalazi se manja niša u kojoj je vjerojatno bila skulptura, što zgradu ističe kao posebnu za ovu vrstu arhitekture. Muzej je ovu zgradu dobio na korištenje 1953. godine, do kada je doživjela nekoliko dogradnji i promjena. Gradnjom „kuće Spitzer“ početkom 20.stoljeća, prema kući Klezinger, gdje je bila prizemnica, nastala je reprezentativna historicistička zgrada sa širokim trijemom i trgovačkim prostorima prema Trgu, a u produžetku se nastavlja u izduženo dvorišno krilo sa skladišnim prostorima. Od 1980. godine nalazi se Gradski muzej.

Video: Slavonija u srcu

Gradska vijećnica- stara vijećnica („ varoška kuća“) nalazila se na glavnom Trgu početkom 18. stoljeća, građena je drvetom na orijentalni način i nalazila se na mjestu gdje je 1834. godine izgrađen zdenac. Na katu se nalazila dvorana za vijećanje, a u prizemlju prostori za Gradsku stražu ili pandure, dok su se pred zgradom izvršavale razne sudske presude. U požaru, koji je zahvatio grad 1779. godine, zgrada je u cijelosti izgorjela, a nova Gradska kuća sagrađena je 1785. godine na jugozapadnom dijelu trga.

Karta: Grad Požega

Više informacija:  Grad Požega, TZ Požega, KamoNaVikend