Risnjak

Risnjak zauzima dominantan položaj u Gorskom kotaru i sadrži sve ono što može pružiti priroda ove najljepše planinske regije u sjevernoj Hrvatskoj. Njegov je vrh, uz Klek, bez sumnje naš najmarkantniji vrh. Tu je sačuvano u iskonskom obliku toliko nedirnute veličanstvene ljepote da ljubitelji prirode već više od jednog stoljeća hodočaste u njegovo okrilje. Jedini je od osam nacionalnih parkova u Republici Hrvatskoj koji na svom području ima uređenu poučnu stazu, a posjetitelji mogu razgledati dvanaest obilježenih prirodnih fenomena: šumu, ponikvu, vjetroizvalu, gorsku livadu, šume bukve i jele, hranilište za divljač, ponor, osmatračnicu, živi panj, šumu jele i rebrače, seosko domaćinstvo i izvor.

Na zračnoj udaljenosti manjoj od 15 km od mora, u zaleđu grada Rijeke i kvarnerskog priobalja – rasprostire se Nacionalni park Risnjak. Razlog što je Risnjak odabran za nacionalni park je veliki broj prvorazrednih prirodnih pojava na razmjerno maloj površini. Ovdje nalazimo brojne geografske, geološke, vegetacijske, klimatske i pedološke fenomene. Na nevelikom prostoru susrećemo vrijedne prirodne pojave osebujne ljepote, dinarski krš specifične hidrografije i oblika, prašumske predjele i netaknute gorske vrhove, a u neposrednoj je blizini gradskih područja Delnica, Rijeke, Karlovca, pa i Zagreba. Nacionalni park Risnjak ime je dobio po risu, vrsti divlje mačke, koja spada u ugrožene vrste i pod posebnom je zaštitom.

[View with PicLens]

Planina Risnjak (Veliki Risnjak 1528 m) dio je gorskog praga Hrvatske a pripada Dinarskom sustavu koji se pruža od istočnih Alpi do Šarsko – pindskog gorja, obuhvaćajući sjeverozapadno područje Gorskog kotara.Veliki dio Risnjaka prekriven je crnogoričnom šumom, subalpskom i alpskom florom. Klima je tipična planinska s prosječnom godišnjom temperaturom od 6,5°C; snijeg pada oko 115 dana godišnje. Risnjak ima značajnu ulogu u zdravstvenom turizmu i posebno je atraktivan za izlete; planinska klima, tereni za zimske sportove, planinske staze, lov i ribolov.

Na prijedlog jednog od najpoznatijih hrvatskih znanstvenika, botaničara dr. Ive Horvata, 15. rujna 1953. godine Vlada Republike Hrvatske donijela je Zakon o proglašenju šume Risnjaka nacionalnim parkom, ukupne površine 3014 ha. Godine 1997. područje Parka prošireno je na površinu od 6400 ha te pored središnjeg dijela masiva Risnjaka obuhvaća i planinski masiv Snježnika te hidrogeomorfološki spomenik prirode – izvor rijeke Kupe zajedno s njenim gornjim tokom, čime je ostvarena želja prof. Dr. Ive Horvata za potrebom zaštite i valorizacije ovih prostora. Područje NP Risnjak svojom privlačnošću, pristupačnošću i osebujnošću iz godine u godinu privlači sve veći broj posjetitelja – na Vama je da provjerite zašto!

Video: Nacionalni Park Risnjak

Prirodna obilježja:
Područje Nacionalnog parka Risnjak podijeljeno je na dvije zone – zona stroge i zona usmjerene zaštite. Ukupno više od 4600 ha potpuno je zaštićeno područje i izvan bilo kakve djelatnosti – prepušteno samo prirodnom djelovanju. U užoj zoni Parka susrećemo veliki broj prirodnih znamenitosti iznimne ljepote zbog kojih je to područje i uvršteno u najviši stupanj zaštićene prirode. NP Risnjak je vrlo dobar primjer visinskog rasčlanjenja u reljefnom, geološkom, hidrološkom i klimatskom pogledu, biljnom pokrovu i životinjskom svijetu.

Biljni svijet
Pravo bogatstvo Nacionalnog parka Risnjak predstavlja u prvom redu količina i raznovrsnost vegetacijskog pokrova. Tako je na ovom malom području razvijeno više od 30 biljnih zajednica, od toga klasificirano 14 šumskih zajednica. Upravo te osebujne i veličanstvene šume Risnjaka bile su u prošlosti izuzete od prekomjernog iskorištavanja što je uvjetovalo njihovu nepromijenjenu vegetacijsku sliku do današnjih dana!  Na ovom području razlikujemo dva skupa biljnih zajednica – one na plitkoj, vapnenačkoj podlozi i zajednice na silikatnom kamenu, oskudnom karbonatima. Tako područje Risnjaka u najvećoj mjeri prekriva zajednica šume bukve i jele koja u višim dijelovima prelazi u zajednicu pretplaninske bukve s ureznicom, dok je u vršnim dijelovima to klekovina bora s kozokrvinom.

Od ostalih zajednica spomenimo: šuma jele i smreke, šuma jele s rebraćom, šuma crnjuše i crnog graba. Travnjačka vegetacija također je vrlo brojna i raznovrsna, od čega je posebno zanimljiva planinska flora stjenovitog vrha Risnjaka.. Pored alpskog kotrljana, srebrnog stolisnika, dlakavog pjenišnika, zvjezdanog ljiljana, potrebno je istaknuti runolist, koji je pod posebnom zaštitom.

Video: Nacionalni Park Risnjak

Životinjski svijet
Bogatstvo faune usko je povezano uz vegetacijski pokrov. Istraživanja provedena na ovom području kazuju o velikoj zastupljenosti kukaca što dokazuje raznolikost životinjskog svijeta. Potrebno je navesti brojnost leptira (više od 100 vrsti, nekoliko endemskih podvrsta …) što je jedinstven slučaj u Hrvatskoj. Od ostalih životinjskih vrsta navedimo: veći broj puževa, potočni rakovi, potočna pastrva i lipljan u vodama rijeke Kupe; čak više od 50 vrsti ptica (orao zmijar, sova velika ušara, …). Zanimljivo je navesti da pored ostale divljači (jelen, srna, divokoza, divlja svinja, puh, vjeverica) ovdje obitavaju tri “velike zvijeri” Europe: ris, vuk i medvjed za koje je uz prethodnu najavu moguće organizirati i promatranje – osobito u zimskim mjesecima.

Planinarenje
Osobe sklone planinarenju i trekkingu će park Risnjak upoznati i razgledati kretanjem markiranim stazama koje će ih odvesti do prekrasnih vidikovaca ili najskrovitijih detalja. Ako želite krenuti na Risnjak, možete odabrati slijedeće prilaza: iz pravca Crnog Luga, gdje je i glavni ulaz u Park, potrebno vam je oko 3 sata. Prvi smjer Vas vodi Horvatovom stazom pokraj Vučje jame, preko Bukovca a zatim i Smrekovca do planinarskog doma. Druga staza prolazi Leskom do Medvjeđih vrata i dalje na Mali Risnjak sa kojeg Vam se otvara pogled na planinarski dom sa Velikim Risnjakom u pozadini. Drugi često korišten prilaz je od strane Gornjeg Jelenja – ulaz Vilje. Nakon 7 km neasfaltirane ceste, takoder kroz Medvjeđa vrata, potrebno je oko 1 sat hoda. Od ostalih prilaza navedimo još stazu što vodi iz Mrzle Vodice (3 sata hoda), te stazu iz smjera Gerova sa livade Lazac (1 sat hoda). Prilaz Snježniku ja najjednostavniji i najbrži od strane Platka – 50 min, ili sa druge strane od livade Lazac – oko 1 sat.  Osim prethodno navedenih programa potrebno je spomenuti i prašumski dio risnjačkih Bijelih stijena, divlje ali romantične vrhove Planine i Lazačke glavice, gorske livade Šegina i Lazac te duboke kanjone rijeka Sušice i Krašičevice koje je je moguće posjetiti uz vodstvo stručnog vodića i prethodnu najavu.

Zanimljivosti parka:
Risnjak- velebni masiv Risnjaka, bjelinom svojih golih uzdignutih stijena sa najvišim vrhovima, dominantno je izdignut nad zelenilom goranskih šuma. Kao kruna kamenih uzvisina izdvaja se Veliki Risnjak (1528 m) kao jedan od najljepših hrvatskih vidikovca sa kojeg se otvaraju beskrajni vidici na Kvarnerski zaljev, Kamniške i Julijske Alpe – Slovenski Snežnik, Klek, Bjelolasicu, Velebit itd. Najčešći prilazi masivu Risnjaka su: iz Crnog Luga od Uprave Parka, sa prijevoja Gornjeg Jelenja preko Vilja, iz Mrzle Vodice, iz pravca predjela livade Lazac, te iz smjera Platka.

Leska- prilikom posjeta NP Risnjak svakako je nezaobilazna i Poučna staza Leska – jedan od prvih objekata takve vrste u Hrvatskoj, koja je lako dostupna od strane Crnog Luga a započinje na udaljenosti od nekoliko minuta hoda zapadno od Uprave parka. Poučna staza Leska na nadmorskoj je visini od 700 metara. Projektirana je i izvedena tako da je svakom posjetiocu omogućeno da je samostalno prijeđe. Niz prelijepih prirodnih i kulturnih detalja, okupljenih na svega 4,5 km dužine staze, prava su prilika za upoznavanje prirode i sadržaja ovog nacionalnog parka. Vrijeme potrebno za obilazak staze je cca 1 sat i 45 min.

Video: Veliki Risnjak  (1527 m)

Snježnik- planinski masiv Snježnika, smješten sjeverozapadno od nešto višeg vrha Risnjaka, odlikuje se bogatstvom vegetacijskog pokrova. Vrh Snježnika (1506 m) je kamenit okružen cvjetnim planinskim livadama, sa kojeg se otvara prekrasan pogled na sve četiri strane svijeta. Planinarski dom Snježnik, kapaciteta 20 ležaja) smješten je svega nekoliko minuta podno vrha. Najkraći i najjednostavniji prilaz je Rimskom cestom koja polazi od strane Platka.

Kupa- izvor rijeke Kupe, jedna od mnogih još uvijek neriješenih zagonetki krša, jedno je od najjačih, najprostranijih i najdubljih hrvatskih vrela. Na 313 m nad morem vodena masa oblikovala je manje jezero tirkizno zeleno-plave boje, dužine 200 i u prosjeku širine oko 30 metara. Prilaz ovom lokalitetu omogućen je atraktivnom serpetinskom stazom iz sela Razloge ili iz sela Kupari odakle je put nešto duži a penje se uzvodno paralelno sa tokom rijeke. Područje gornjeg toka rijeke Kupe koje je djelomično smješteno unutar granica Parka, prozvano je čudesnom dolinom leptira zbog izvanrednog bogatstva pogotovo danjih leptira koje nalazimo na ovom prostoru.

Cudesna dolina leptira- istraživanjem je registrirano gotovo 500 vrsta, broj nije konačan, ali već pokazuje izvanredno bogatstvo pogotovo danjih leptira tako da na ovom malom prostoru nalazimo 108 vrsta ili oko 60% hrvatske faune leptira. Koliko je to veliko bogatstvo najbolje ilustrira podatak da je u fauni npr. čitave Velike Britanije zabilježeno samo 56 vrsta danjih leptira. Nalazimo neke faunistički veoma zanimljive vrste, od kojih je odreden broj zaštičen zakonom. Također, ovdje su opisane dvije nove, endemske podvrste leptira, što je jedinstveni slučaj u Hrvatskoj gdje je geografska izoliranost populacija leptira u području gornjeg toka rijeke Kupe uzrokovala evolucijske procese koji su doveli do stvaranja navedenih podvrsta. Navedeno upozorava da je za buduće naraštaje potrebno sačuvati ne samo gornji, nego cijeli tok rijeke Kupe, kao podrućje velike biološke raznolikosti te jedinstvene rječne doline u Hrvatskoj.

Planinarski dom- šumarska lugarnica na Smrekovcu, podno vrha Risnjaka, bila je prvi objekat u funkciji prihvata i smještaja posjetitelja masiva Risnjaka. Podignuta je od strane vlastelina Turn – Taxis za njihove potrebe, ali je uz njihovu dobru volju poslužila i ostalim posjetiteljima. Ideja o izgradnji Planinarskog doma na Risnjaku potiče još od 1914.godine, kada je podružnica HPD-a sa Sušaka izradila nacrte novog doma. S realizacijom ove ideje trebalo je sačekati ipak “bolja” vremena. U jesen 1931.god., nakon sveobuhvatnih priprema, započela je izgradnja. U srpnju 1932.god. Planinarski dom je bio pod krovom, a do sredine rujna iste godine izvršeno je unutarnje uređenje. Planinarski dom “Dr. Josip Schlosser Klekovski” otvoren je društvenom svečanošću 18. rujna 1932.god. Od otvorenja pa do današnjih dana na Planinarskom domu izvršeno je čitav niz obnova. Zadnja veća obnova dovršena je 1988.god. kada Dom poprima današnji izgled. Planinarskim domom “Dr. Josip Schlosser Klekovski” upravljale su planinarske organizacije sve do 1991.god. kada prelazi pod upravu Nacionalnog parka “Risnjak”, pod kojom se nalazi i danas.

Kako do parka?
NP Risnjak smješten u najšumovitijem području zapadne Hrvatske, na sjeverozapadu Gorskog kotara , u neposrednoj je blizini grada Rijeke, glavnog prometnog pravca Rijeka – Zagreb, te susjednog slovenskog grada Kočevja. Sama Uprava parka sa njegovim glavnim ulazom, te pansion NP Risnjak smješteni su u tipičnom goranskom mjestu Crni Lug koje će Vas privući svojom slikovitošću i vedrinom, a udaljena je od Delnice svega 12 km. Udaljenost od grada Rijeke iznosi 35 km, a od Zagreba 140 km.

Karta: Nacionalni Park Risnjak

View Larger Map
Vise informacija:   Nacionalni Park Risnjak ,  KamoNaVikend