Šibenik

Šibenik je smješten gotovo na središnjem dijelu hrvatske obale Jadrana, u slikovitom, razvedenom zaljevu u koji utječe Krka, jedna od najljepših kraških rijeka Hrvatske. Danas je Šibenik administrativno – politički, gospodarski i društveno – kulturni centar Šibensko – kninske županije, kojoj se područje prostire uz obalu izmedju zadarskog i splitskog primorja u dužini oko 100 km, a u unutrašnjosti joj zaledje dopire do bila Dinare, udaljenog 45 km. Šibensko-kninska županija obuhvaća površinu od 1860 km2 i sastoji se od otočnog i obalnog dijela, te zaledja. Otočni dio Šibensko – kninske županije sastoji se od 242 otoka, otočića i nadmorska grebena. Taj arhipelag se nalazi pretežno u sjeverozapadnom dijelu šibenskog akvatorija, ističe se razvedenošću, ogoljelošću svojih površina i slabom naseljenošću – u šibenskom području svega je 10 otočkih naselja. Najbrojnija otočna skupina Kornati, poznata je po bizarnosti svojih oblika i raskoši prirodnih ljepota. Iz Šibenskog zaljeva, dugačkog 10 km i širokog 300 – 1200 metara, izlazi se na otvoreno more i otočno područje kroz uski krivudavi kanal. Obalno područje šibenskog kraja dopire samo nekoliko kilometara od mora, do brdskog niza Trtar i na jugoistoku do bila Svilaje. Ovaj prostor na kojem živi veći dio stanovnika županije, doživio je snažnu urbanizaciju poslije II svjetskog rata. Ovdje su smješteni gotovo svi proizvodni kapaciteti i koncentrirana gotovo sva gospodarska djelatnost i snaga županije.

Video: Klapa Šibenik- Maslina je neobrana

U primorskom dijelu regije klima je izrazito mediteranska, a njezin ja veliki utjecaj i na kontinentalnom prostoru regije. Na obalnom prostoru vrlo je visoka srednja godišnja osunčanost (2710 sati), prema unutrašnjosti insolacija se smanjuje. Temperature su ljeti relativno visoke, međutim ublažuje ih ugodan vjetar maestral koji puše s mora ka kopnu. Uz obalu su zime umjerene ili blage. Oborina je najviše zimi, a ljeta su pretežno suha. U najvećem dijelu šibenske regije prevladavaju vjetrovi bura i jugo, uz obalni pojas i osvježavajući maestral. Reljefnu sliku šibenskog područja karakteriziraju brdski vapnenački grebeni (Trtar se proteže sa svojim nizom prema jugoistoku, a ispred njega je niži, šibensko – primorski), zatim udoline (Gornje i Donje polje) i zaravni – osnova poljodjelstva. Od biljnog pokrivača najviše je zastupljena smrča u zaledu i makija u priobalno – otočkim predjelima. Za šibensko područje je karakteristična mediteranska klima s vručim ljetima koje razblažuje maestral, i suhim zimama. Šibenik, najstariji samorodni hrvatski grad na Jadranu, nalazi se u najzaštićenijoj prirodnoj luci, posred istočne obale Jadranskog mora, prastarog mare Adriaticuma, na ušću ljepotice Krke, na izvorima bogate hrvatske povijesti, vjerojatno na mjestu gdje su neki od prvih doseljenih Hrvata ugledali plavo more, čudljivo i lijepo, koje ih je vjekovima branilo i štitilo, hranilo i čuvalo.

[View with PicLens]

12►

Grad ima izuzetno značajan prometni položaj, dobre veze omogućuju izravne komunikacije. Okosnica je Jadranska turisticka cesta s odvojcima do Drniša (33km) i Knina (55km) te dalje u unutrašnjost Hrvatske. Značajna je prometnica i železnička pruga koja vodi prema Zagrebu i Splitu. Zračni se promet odvija preko zračne luke “Split” u Kaštelima (45km) i zračne luke Zemunik (50 km) od Šibenika. Novoizgrađena autocesta “Dalmatina” još je kvalitetnije povezala Šibenik s ostalim dijelovima Hrvatske, te Europom.

Ideje za posjetiti:

Gradska povijesna jezgra- U povijesnu gradsku jezgru pristup je moguć sa svih strana. Glavni je s Poljane koja ima značenje središnjeg prostora današnje sveukupne aglomeracije Šibenika. Na jugozapadnoj strani Poljane su do 1864. stajala glavna gradska vrata. S lijeve strane ulaza su ostaci gradskog bedema s gotičkom skulpturom sv. Mihovila, zaštitnika grada. S lijeve strane je neorenesansna zgrada kazališta, za javnost otvorena 1870. godine. U ovom najvećem dijelu povijesne gradske jezgre, mnogo je većih i manjih prostora koji predstavljaju osebuje cjeline ambijentalnih vrijednosti i stambenog graditeljstva (Trg Ivana Pavla II, Dobric, Trg Republike Hrvatske itd.). Medu objektima reprezentativne stambene arhitekture ističu se palače šibenskog gradskog plemstva. Središnji gradski trg Današnji Trg Republike Hrvatske, negdašnja Plathea communis, stoljećima je bio središte javnog i društvenog života srednjevjekovnog Šibenika. Njegovo formiranje i uredenje dovršeno je u XVI. st. Oko trga nalaze se nareprezentativniji objekti šibenskog graditeljstva: katedrala, vijećnica, mala lođa, kneževa i biskupska palača te sklop kamenih patricijskih palača.

Video: Šibenik

Katedrala Sv. Jakova (Šibenska katedrala)- podno utvrde (castruma), na dijelu strme padine brijega, na prostoru od današnjeg duplog bedema u Docu do katedrale, nastalo je prvo urbano tkivo Šibenika. To je Šibenik iz XI stoljeća koji se spominje u isparvama hrvatskih kraljeva. Šibenska katedrala je trobrodna bazilika i vrhom u obliku kupole. U XV st, razvija se graditeljstvo predvodeno Jurjem Dalmatincem, te renesansnim graditeljem Nikolom Firentincem . Uz velebnu katedralu podižu se i druge crkve, palače, gradski trgovi i ulice. U XIX. stoljeću za vladavine Austrije dolazi do sustavnog rušenja jednog dijela zidina koje su okruživale grad. Ipak, cjelovitost je stare urbane aglomeracije dobro sačuvana, a tvore je predjeli Grad, Dolac i Gorica. Po svojoj ljepoti, konstrukcijskim posebnostima i stilskim značajkama, nije samo najveći i najvrjedniji objekt graditeljskog nasljeđa Šibenika, već je ona po tomu jedinstveni spomenik europskog sakralnog graditeljstva, uvršten 2001. godine u svjetsku baštinu UNESCO-a. Najimpozantniji dio hrama su krov i kupola. Kao i ostali dijelovi crkve, izrađeni su isključivo od kamena. Podignuta je na južnoj strani središnjeg starog gradskog trga, na mjestu romaničke crkve sv. Jakova. Ideja o gradnji velikog katedralnog hrama datira od 1298.g. kada je Šibenik dobio vlastitu biskupiju i naslov grada. odluka o gradnji i početku pripremnih radova donesena je 1402.g. Gradnja je, međutim, započela tek 1431. i trajala uz prekide do 1536. godine.Veliko vijeće Šibenika pozvalo je i postavilo za glavnog graditelja katedrale Jurja Matvejeva Dalmatinca , koji se likovno obrazovao i nalazio u Veneciji. On je gradnju hrama vodio sve do kraja života 1475. g. Taj veliki majstor kasne ( cvjetne ) gotike, svojim je zamislima i zahvatima promijenio prvobitnu koncepciju crkve. Posebnu pozornost zaslužuje krstionica hrama, koju je Juraj Dalmatinac smjestio u prizemlje južne apside. Obilje skulptorskog ukrasa najdojmljivija je oznaka krstionice, a u dekorativnim motivima ljudski je lik najzastupljeniji.

Video: Klapa Šibenik- Šibenik je to

Urbani kompleksi Dolac i Gorica- nastali su u najstrmijem dijelu uzvisine, zapadno od Grada. Karakteriziraju ih male i vrlo uske, većinom stepenićaste ulice koje se granaju u svim smjerovima. Nad kompleksom Dolca dominira crkva sv. Križa. izgrađena 1605.-1608. g. Dolačka crkva štovana je osobito od postavljanja raspela koje je, kako tradicija priča doplovilo Krkom. U obalnom dijelu Dolca nalazi se veliki arhitektonski kompleks negdašnjeg ženskog benediktinskog samostana svete Katarine (Kvartir). Za vrijeme francuske uprave 1806. opatice su morale napustiti samostan koji su francuske vojne vlasti uzele za svoje potrebe. Danas je taj kulturno- povijesni spomenik stambeni objekt.

Kneževa palača- Sačuvana su dva krila ovog nekoć mnogo većeg zdanja u koje je uredovao i boravio najviši predstavnik mletačke vlasti u komuni-gradski knez-kapetan. Po sredini južnog krila gotički je prolaz s gradskim vratima. Na zapadnom krilu okrenutom sakristiji katedrale, dvoja su vrata jadnostavnih kamenih okvira. Godine 1975. dovršena je adaptacija Kneževe palače u za funkciju Muzeja grada Šibenika.

Gradska vijećnica- nalazi se na središnjem gradskom trgu ( Republike Hrvatske ), negdašnjoj Plathei communis. To je vrlo skladna i prozračna renesansna građevina podignuta 1533. – 1536. godine. Prizemlje obuhvaća trijem s polukružnim lukovima što se oslanjaju na lukove, odakle se prilazilo negdašnjim uredima komunalne uprave. Na katu je reprezentativna dvorana u kojoj su se sastajala gradska vijeća. U prosincu 1943. prilikom savezničkog zračnog bombardiranja vijećnica je bila potpuno razorena. Nakon rata restaurirana je u izvornom obliku i izgledu, a unutrašnjost prostorno organizirana i opremljena u skladu s potrebama nove funkcije.

Karta: Grad Šibenik

Više informacija: TZ Šibenik, KamoNaVikend