Telaščica

Jedna od najljepsih uvala Hrvatskog Jadrana je Telascica. Smjestena je na juznom dijelu Dugog otoka. Zahvaljujuci svojoj iznimnoj ljepoti, bogatstvu podmorja i znacaju, status zasticenog podrucja dobila je krajem 80’tih godina, a do 1997.godine Telascica je bila sastavni dio nacionalnog parka Kornatskog arhipelaga. Danas je zaljev Telascica park prirode ukupne duzine 10km. Osim standardnih gostiju Dugoga otoka, i blizini glavnog otockog mjesta Sali, Telascicu posjecuju brojni nauticari koji krstare Jadranom. Zbog svog prirodnog polozaja nauticari park prirode vide kao siguran zaklon za svoja plovila. Duz juzne strane parka nalaze se tri manje uvale s ukupno dvadesetak manjih plaza i 70-tak kilometara razvedene obale. Uvalu okruzuje 13 manjih otocica. Park prirode iznimno je bogat biljnim i zivotinjskim svijetom. Zanimljiv je i krajolik. Na jugozapadnoj strani nalazi se gusta borova suma isprepletena starim maslenicima i smokvama koje se ovdje uzgajaju. Sjeverni dio parka je gol, prepun kamenim klisurama strmih obronaka koji vire iz zemlje. Poneki djelovi klisura su ispunjeni gustom borovom i crnogoricnom sumom.

[View with PicLens]

Osim maslenika na podrucju parka nalaze se i vinogradi. Ribarstvo je tradicija vec stoljecima. Pronađen je pomorski zapis iz X.st. u kojem se spominje podrucje Telascice kao prvo mjesto na Jadranu na kojemu se intenzivnije lovila riba.

Video: Đani Maršan dođi na Dugi Otok

Nezaobilazan detalj i prepoznatljivost Telascice je pogled na strmu klisuru Grpascak i slano ljekovito jezero Mir. Dimenzije jezera iznose 800m (duzina) i 300m (sirina). Specificaj je po temperaturi koja varira od 5-10 stupnjeva celzijusa u odnosu na temperature mora. Dubina jezera je 10m. Zbog male povrsine ono se veoma brzo zagrije. U potpunosti je istrazeno i danas se njegova voda koristi u zdravstvene svrhe.  Kao i razina mora, i jezero se također mjenja ali sa određenim zakasnjenjem. Ta tema uvijek je zanimljiva ne samo među znanstvenicima, istrazivacima vec i turistima.

Pomorski svijet je također bogat, broji vise od 500 razlicitih biljnih i zivotinjskih vrsta zajedno. Vrijednost parka prirode cine sacuvani arheoloski spomenici s brojnim manjim crkvicama, franjevackim samostanom i bazilikom. Nedaleko od glavnog otockog mjesta Sali pronađeni su kameni predmeti jos iz doba paleolitika, a u ostalim susjednim naseljima ostaci naroda Liburni. Između zaseoka Drakovca i Cuha nalazi se rusevine dijela naselja iz srednjeg doba. Setnja stazama  uz uvale s prekrasnim pogledima na more, sum lisca i sumovi manjih zivotinja ostavljaju dojam koji nas tjera da se na ovo mjesto jos jednom vratimo ponovo.

Vise informacija: Week,  KamoNavikend