Ugljan

Ugljan je najbliži otok zadarskog arhipelaga, točno preko puta gradu Zadru, od kojeg ga djeli samo nekoliko NM široki Zadarski kanal a povezan je brojnim trajektnim linijama. Zovu ga i zeleni otok, pokriven je gustom makijom, borovima, maslinama, smokvama, vinovom lozom i raznim drugim mediteranskom raslinjem. Površina mu je 51,85 km2, dok je obalna crta duga 74 km. Generacijama je vezan uz more, pomorstvo i ribarstvo, a 2000 godina tradicije u maslinarstvu ostavilo je stotine tisuća stabala maslina od kojih se dobiva ulje izuzetne kvalitete i arome. Cijelom sjeveroistočnom stranom otoka u prirodnim uvalama nižu se ribarska i turistička mjesta od kojih su najpoznatija, Kukljica, Kali, Preko i Ugljan. Druga strana otoka je uglavnom strma i nenastanjena i s pripadajućim uvalama, otocima i bogatim podmorjem pravi je izazov za ronioce i sportske ribolovce. Brdovita ali pitoma unutrašnjost ispresjecana je brojnim stazama pogodnim za šetnje i biciklističke ture.

Ljubitelji mediteranskih pejsaža mogu uživati u nezaboravnim panoramama od kojih je posebno upečatljiva ona s venecijanske utvrde Sv. Mihovil (XIII st.). O ranom boravku čovjeka na ovom prostoru svjedoče ostaci iz rimskog doba, starohrvatske crkvice, samostani, kamena otočka arhitektura te brojni ljetnikovci. Kamene i pješčane plaže, čisto i prozirno more, različite mogućnosti smještaja, izvorni gastro doživljaj samo su neki od razloga za posjet i boravak na ovom otoku. Na otoku Ugljanu postoje brojna ribarska i turistička naselja uglavnom smještena na sjeveroistočnoj strani otoka u prirodnim uvalama od kojih su najpoznatija; Ugljan, Lukoran, Sutomišćica, Poljana, Preko, Kali i Kukljica.

Video: Otok Ugljan

Otok Ugljan a samim tim i mjesto Ugljan obiluju bujnom i raznolikom autohtonom mediteranskom vegetacijom pa otok Ugljan još i nazivaju “Zelenim otokom”. Prekriven mediteranskom makijom, borovim šumama, brojnim maslinicima, smokvama bajamama i vinovom lozom. Na škrtom kamenjaru otoka možete naići na velik broj samoniklog ljekovitog bilja (timjan, mirta, sljez, smilje, vrijes, kupine, lavande, ružmarina…). Zbog svoje blage klime otok Ugljan zimi udomljuje mnoge vrste ptica, a kako je sve podređeno turizmu sačuvan je i bogat podmorski svijet. Ekološki čisto podmorje Ugljana stanište je brojnih vrsta riba, rakova školjkaša i koralja a pravo je otkriće svakom dobronamjernom podvodnom posjetitelju.

Kratka povijest:
Ugljan je nastanjen od mlađeg kamenog doba što nam dokazuju pronađena kamena strugala stara oko 3000 godina, a dvije arheološki neistražene pećine (Karinja jama i pećina na Farču) vjerojatno skrivaju i starije ostatke. Prve naznake o imenu otoka imamo kod Plinija koji kaže da se nasuprot Zadra nalazi otok ”Lissa”. Prvi po imenu poznati narod koji je obitavao u Ugljanu su Liburni (Ilirsko pleme). Oni su u 4. stoljeću prije Krista sagradili naselje na brdu Čelinjak i utvrdili ga-taj bedem i nekoliko pravokutnih Liburnskih kuća sačuvan je i do danas. Rimljani osvajaju Ugljan sredinom 1.st.pr.kr. Stanovnici ilirskog plemena Liburna ostali su vjerojatno u rubnim djelovima mjesta,baveći se stočarstvom, ribarstvom i radeći kao najamna radna snaga novih rimskih doseljenika. Kolonisti na novim ugljanskim imanjima grade gospodarsko stambene zgrade ”Villae Rusticae” čijih je ostataka do naših dana sačuvano desetak. U ranom srednjem vijeku Slaveni i Hrvati polako naseljavaju Ugljan o čemu nam svjedoče ostaci kamenih pleternih ukrasa i niz toponima po mjestu, najviše 44 posvjedočenja popova glagoljaša i glagoljska pisana ostavština. Većina zemlje je i dalje u vlasništvu komune Zadar koji ga dodjeljuje na korištenje ili pak vlasništvo najpoznatijim zadarskim plemićkim obiteljima koje u 16. i 17. stoljeću grade svoje stambeno gospodarske zgrade-Dvorce. Godine 1905. Ugljanci postaju vlasnici zemlje koju su dotad obrađivali za veleposjednika Medovića. Krajem 19.st. prvi stanovnici napuštaju mjesto, odlaze u pomorce, na rad u prekooceanske zemlje. Od zarađenog novca grade nove moderne kuće u kojima i danas rado borave mnogobrojni gosti Ugljana.

[View with PicLens]

Okolna mjesta:
Ugljan- prostorno najveće mjesto na otoku s dugogodišnjom turističkom tradicijom smjestilo se sa svojih devet zaselaka na sjeverozapadnom dijelu otoka (Čeprljanda, Lučino Selo Batalaža, Sušica, Gornje Selo, Muline, Guduće, Fortoština, Varoš) u više pitomih uvala od kojih se po ljepoti ističe uvala Ćinta, Mostir i Luka u Mulinama. Naselje i lučica, 11 km sjeverozapadno od Preka; 1070 stanovnika Gospodarska je osnova poljodjelstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo, voćarstvo, ribarstvo i turizam. Na regionalnoj je prometnici koja prolazi uzduž otoka. Manje jahte mogu pristati uz unutrašnju stranu lukobrana; sidrište za veće brodove jugoistočno od lučice. Spomenici iz doba rane antike, villa Rustica, kasno antički mauzolej, ostatci starokrščanske bazilike te monumentalni gospodarski objekt iz 1. st. za preradu ulja u uvali Muline svjedoče o ranom boravku čovjeka na ovom prostoru. Na rtu, koji sa sjeverne strane zatvara luku, stari franjevački samostan iz 1430. st. jednobrodnom gotičkom crkvom iz 1447. U klaustru su uzidani zanimljivi romanički kapiteli. U selu je više ljetnikovaca zadarskih plemićkih obitelji. Uz uvalu Batalaža otkriveni su ostaci rimske vile. Jugoistočno od sela, na uzvisini Kuran, ostaci pretpovijesne gradine. Kupače će oduševiti lijepe pješčane plaže, od kojih su najljepše one u uvali Ćinta, Mostir i Luka u Mulinama. U Ugljanu ima nekoliko restauracija u kojima se nude domaći specijaliteti.

Kali- je mjesto najpoznatijih ribara na Jadranu koji su svoja ribarska i pomorska umjeća dokazali i na svijetskim morima. Poseban pečat mu daju dvije lučice pune ribarskih brodova i ribari koji na gatovima krpaju mreže. Stara jezgra mjesta s uskim uličicama i kamenim kućama u dalmatinskom stilu smještena je na brežuljku odakle se pruža prekrasan pogled na okolicu, a sve nadvisuje zvonik barokne crkve Sv. Lovre zaštitnika Kali.

Video: Kali

Preko- je središnje mjesto otoka Ugljana koje se kako mu i ime kaže nalazi preko puta Zadra, sa starim djelovima tipične dalmatinske arhitekture sa mnoštvom ladanjskih kuća Patricijskih obitelji. Mediteranski ugođaj ćete najbolje osjetiti šetajući uz lungo mare ili iz brojnih caffe barova i restorana s pogledom na Zadarski kanal. Samo 80 m udaljen od mjesta leži idiličan otočić Galevac (Školjić) prekriven bujnom mediteranskom vegetacijom koji skriva samostan Franjevaca iz 15. st. U istočnom dijelu mjesta blizu trajektnog pristaništa nalazi se romanička crkvica Sv. Ivana iz 11. st.

Kukljica- mjesto je smješteno na krajnjem jugoistoku otoka, blizu prolaza Ždrelac. Staru jezgru s izvornim primjerima pučkog graditeljstva od turističkog poluotoka Zelana punta dijeli velika prirodna uvala s lučicom uvijek punom ribarskim brodovima i jedrenjacima. Vrijedan spomenik je obnovljena crkvica Sv. Jerolima iz 15. st. u uvali Kostanj. Svake godine se za Gospu od sniga (05.08) održava atraktivna procesija brodovima iz Kukljice do crkve Gospe od sniga u prolazu Ždrelac, gdje je prema predaji prije 400 godina usred ljeta pao snijeg.

Video: Most Ugljan-Pašman (u blizini Kukljice prema Ždrelcu)

Veli Lukoran- je mjesto prepuno skrovitih uvala i plaža u kojima borovi dodiruju more. Ladanjske kuće od kojih je najpoznatiji ljetnjikovac obitelji de Ponte iz 17. st. u Malom Lukoranu. U Malom Lukoranu govore o tome kako je ovaj kraj od davnine bio mjesto za odmor. Prema predaji je tu pjesnik Petar Preradović, očaran izlaskom sunca na otoku ispjevao poznatu Hrvatsku budnicu “Zora puca”.

Sutomišćica- smještena u velikoj, zaštićenoj uvali Sutomišćica nudi sigurno sidrište nautičarima. O vrijednim rukama domaćih žitelja svjedoče brojni obrađeni vrtovi u kojima se ističu stabla šipaka koji dozrjeva u rujnu oko dana zaštitnice mjesta Sv. Eufemije. U mjestu vrijedi pogledati barokni ljetnjikovac zadarske obitelji Lantana iz 17. st.

Karta: Otok Ugljan

Vise informacija: Otok Ugljan, KamoNaVikend