Umag

Umag, mali grad i luka na sjeverozapadnoj obali Istre, predstavlja »vrata Hrvatske u Europu«. Umag je danas grad turizma i sporta. Posebno je poznat kao sportski centar Istre s obzirom da već godinama kao domaćin ATP turnira, ugošćuje brojne svjetske zvijezde svjetskog tenisa. Još od davnina, otkrili su ga rimski plemići i odlučili prisvojiti kao svoju ljetnu rezidenciju. Sjaj, raskoš i glamur tih vremena preslikava se i danas u venecijanskim kućama kojima obiluje stara umaška jezgra. Svega 40 kilometara udaljen od Trsta, 150 od slovenske prijestolnice Ljubljane i 50 nautičkih milja od Venecije- omiljeno je mjesto za odmor, s izuzetnim izletničkim mogućnostima. I zaleđe Umaga skriva dosad malo poznate turističke atrakcije, poput planinarenja, speleologije i ostalih aktivnosti za ljubitelje prave pustolovine.

Umag kao prestižna hrvatska destinacija ima smještajne kapacitete s najvišim komforom. Raspolaže s osam većih hotela i jednim brojem manjih hotela. Od toga broja tri su hotela sa četiri zvijezdice. Turistička naselja Stella Maris, Katoro, Savudrija i Crveni Vrh raspolažu s 2.000 apartmana s visokom kategorijom. Duž cijele obale od Crvenog Vrha do Ladin Gaja nalazi se još veliki broj apartmana i bungalowa visoke kategorije, koji su okruženi mediteranskim zelenilom, kultiviranim okućnicama i vrtovima koji se nalaze uz samo more. Na cijeloj rivijeri Savudrija-Umag-Lovrečica nalazi se osam Istraturistovih plaža na kojima se posljednjih godina vijore plave zastave kao simbol europskog kupališnog standarda.

Video: Umag

Stari je Umag smješten na malom poluotoku (nekada otoku) na sjeverozapanjoj obali Istre. Podignut je na temeljima rimskih arheoloških ostataka te je sačuvao mrežu uskih uličica i srednjovjekovnu urbanu strukturu. Već su ga Rimljani proglasili svojim odmorištem i povezali s kopnom. Novi se Umag proteže uglavnom duž obale od Katora prema Novigradu, na kojem su potezu smješteni njegovi glavni turistički kapaciteti. Uz Umag su poznate još posebno dvije turističke destinacije. Savudrija, sa svojim najstarijim zidanim svjetionikom na hrvatskom Jadranu (1826.) i Lovrečica kao mirna oaza obiteljskog odmora. Svojim zamljopismin položajem Umag je prvi turistički ulaz/izlaz Hrvatske u/iz Europe od koje su na svega desetak kilometara udaljene europske autostrade. Umag je i prvi nautički ulaz/izlaz Hrvatske u/iz središnje Europe i smješten je u turistički atraktivnom zaljevu gdje se nalazi jedna od najprestižnijih ACI marina s plavom zastavom, koja je samo jedna od jedanaest plavih zastava kojima se ponosi Umag kao turistička destinacija. Turistički mini vlak povezuje Umag s Katorom gdje se nalazi rimsko arheološko nalazište.

[View with PicLens]

Gastronomija:

Što je to istarska kuhinja? Da li su to jela koja su davno prije jeli istarski težaci, ili su to jela nekad priređivana u patricijskim kućama? Točno je jedno i drugo budući je burna istarska prošlost ostavila traga i u kulinarstvu. Zato danas u Istri duž obale možete biti posluženi i kiselim kupusom i pečenim kobasicama i ombolom, kao i njokima s zečetinom, fužima sa srnetim, makaronima sa šugom od kobasica. Nezaobilazan je istarski paršut i istarski ovčji sir koji su sušeni na alpskom i mediteranskom zraku, te blagoslavljeni burom Tršćanskog zaljeva. Razne maneštre, jote, fritaje najosebujni su okusi i mirisi ovog kraja. A za kraj gozbe kušajte čuvene istarske slastice: pince, fritule, kroštule… Vrhunac istarske gastronomije je Njegovo Veličanstvo Tartuf od Istre za kojeg se ne zna točno da li je hrana ili začin!? Godine 1999. Na gornjoj Bujštini pronađen je i najveći tartuf od 1,31 kg uvrsten u Guinessovu kjigu rekorda. A što se ribljih menija tiče tu smo nenadmašni! Moderni turizam na našem području vezan je uz razvoj poznatih ribljih restorana u Savudriji, Umagu i Lovrečici. Jela s okusima i mirisima Mediterana!

Video: Ronjenje

Kratka povijest:

Današnji je poluotok bio nekada zapravo otok, a samo naselje se nalazilo pri kraju luke Umag. Zidine – s gradskim vratima i pomičnim mostom podignute su u X. stoljeću. Djelomice su sačuvane na jugozapadnoj strani, pored gradskog muzeja (koji je bio jedna od obrambenih kula s kruništem u obliku lastavičjeg repa, još uvijek vidljivim s morske strane). Na ulazu u povijesnu jezgru, crkva Sv.Roka, izgrađena nakon epidemije kuge 1507. godine. U unutrašnjosti iste nalazi se osebujni oslikani drveni strop iz XVIII. stoljeća. Župna crkva Uznesenja Marijina i Sv. Peregrina, zaštitnika grada Umaga, sagrađena ja prema projektu piranskog arhitekta Filippa Dongetija. Kasnobarokno pročelje crkve ostalo je nedovršeno. S unutrašnje strane crkvenog ulaza uzidan je prikaz Sv. Peregrina u kamenu iz XIV. Stoljeća. Na stropu crkve je freska koja se pripisuje Giuseppeu Barnardinu Bisonu iz Palmanove. Na glavnom se oltaru nalaze kipovi Sv. Peregrina i Sv. Nicefora. U crkvi su razne dragocjene oltarne pale i fragmente drvenog pouptiha (XV.st.). Treba obratiti pažnju na kip Gospe Žalosne koji se pripisuje nekom od Vivarinijevih učenika. Orgulje potječu iz 1776.godine Mletački se lav na zvoniku izvorno nalazio na gradskoj palači uništenoj u požaru 1924. godine. Zvonik je visok 33 metra, a potječe iz 1651. godine. Javna cisterna iz 1677. godine, obnovljena je 1780. Iza Župne crkve, uza zid istočno od apside, utisnula se metalna kugla: kažu da se radi o topovskoj kugli koju su ispalili Đenovljani (1810.). Drevne kuće lijepih bifora, uličice, grbovi, natpisi najprepoznatljiviji su dio Umaga i nalaze se na zapadnoj strani grada. U ulici Epifanio, na broju 3, u pročelje je uzidan ranokršćanski sarkofag iz V. stoljeća. Na mnogim ćete zgradama opaziti probušene kamene nosače. Između njih su se o posebnim vjerskim blagdanima vješale i pokazivale izvezene plakate, a unutrašnjost se domova ujedno štitila od sunca. Produžite naposljetku do lukobrana (diga). Njegova je gradnja započeta 1825., a dug je 404 metra. Na plaži Sv. Pelegrina nalazi se istoimena crkva (1401.) podignuta na mjestu na kojem svetac podnio mučeničku smrt.

Kultura i umjetnost:

Poluotok s povijesnom jezgrom Umaga nekad je bio odvojen od kopna. U X. stoljeću izgrađene su visoke obrambene zidine oko naselja, a na ulaznim vratima nalazio se pokretni most. Vrata su se nalazila u Garibaldijevoj ulici između kućnih brojeva 19 i 21. Kosi zid (potporanj) na lijevom boku kuće broj 8 u istoj ulici još svjedoči o postojanju tih vrata. Nedavno je ova ulica obnovljena. Tom prilikom otkriveni su ostaci temelja starih vrata, a u vezi s pravim zidinama valja reći da je jedan dio sačuvan na početku lukobrana. Tamo se nalazi i jedna obrambena kula poznata kao Biskupska palača. Izgleda da je nekad bila ljetna rezidencija tršćanskog biskupa, dok se danas u njoj nalazi Gradski muzej. Pronađeni su ostaci još jedne četvrtaste kule u zgradi na južnoj strani poluotoka. Polukružna kula se isto tako nalazi na južnoj strani, ali potječe iz kasnijeg doba. Izvor iz 1333. godine govori o drugom pojasu gradskih zidina. Početak mu je bio na kraju luke, a kraj u uvali Moela južno od grada. Taj je pojas zatvarao takozvani borgo, tj. obrađene njive koje su za grad predstavljale žitnicu zaštićenu od neprijateljskih napada.

Karta: Grad Umag

Više informacija:  Grad Umag,  KamoNaVikend