Velebit

Velebit je najveca i najduza planina u Republici Hrvatskoj. Ona je most između kontinentalne Hrvatske i Jadranskoga mora. Hrvatska povijest jos od stoljeca VII. i dolaska prvih Hrvata u nase krajeve vezana je za ovaj toliko znacajan Dinarski planinski masiv. Najvisa tocka je Vaganski vrh – 1757m. Proteze se u smjeru sjeverozapad-jugoistok u ukupnoj duzini od 145km. Planinski masiv podjeljen je na nekoliko djelova. Prijevojem Vratnik zapocinje sjeverni Velebit. Podrucje ukupne duzine i sirine od 30km proglaseno je 1999.godine nacionalnim parkom. Nacionalni park zavrsava u malom primorskom naselju Jablanac udaljenom 40-tak km od Senja prema Karlobagu. Povijest Jablanca seze jos od starih Rimljana, kasnije je bio srediste Hrvatske zupe,a u XVI.st. pred najezdom Turaka naselje je bilo u potpunosti spaljeno. Baske Ostarije karakteriziraju se kao mjesto zavrsetka srednjeg Velebita. Voznjom po staroj cesti prema moru nalazi se Obrovac. Grad lezi uz rijeku Zrmanju a karakterizira ga bogata povijest jos iz Rimskoga razdoblja. Bivsi gusarski grad danas je granica kojom se oznacava pocetak najduzeg dijela parka prirode ukupne duzine 46km, sve do prijevoja Mali Alan na jugu.  Posljednjih cetrdeset kilometara je podrucje jugoistocnog Velebita, danas najpoznatijeg dijela jer je upravo on mjesto prolaska glavnog Hrvatskog prometnog pravaca prema moru.

Video: Vaganski vrh 1757m, Velebit

S kopnene strane okruzen je trima poljima (Licko, Krbavsko i Gacko) i rijekama (Otuca, Lika i Gacka). Velebit je karakteristican po posumljenim padinama unutrasnjosti, te golim strmim obroncima primorske strane planine. Ovdje dominiraju stabla planinskoga bora, klekovine i bukovine. Po geoloskom sastavu Velebit je kraskog sastava bogate flore i faune. Podno Zavizana nalazi se botanicki vrt osnovan 1966.god. u kojemu se danas uzgajaju brojne biljne autohtone vrste iz sjevernog, srednjeg, juznog i jugoistocnog dijela Velebita. Upravo je masiv po tome poseban. Iza svakoga perivoja pruza ponesto novoga, a istrazivace i zaljubljenike u prirode tesko da moze ostaviti ravnodusnim. Setnjom uzduz kruzne staze vrta biljne zajednice detaljno su izdvojene i oznacene. Izdvojili bi svakako runolist, planinski likovac te stolisnik.

[View with PicLens]

12►

Najpoznatije endemske biljne vrste su Hrvatska siberija te javnosti poznatija velebitska degenija. U cast istaknutog mađarskog botanicara Arpada Degena upravo je ova endemska vrsta dobila ime. Naime Degen je proveo sveobuhvatno veoma vrijedno istrazivanje na podrucju Velebita gdje je istrazio i arhivirao vise od 2000 razlicitih biljnih vrsta. Vrt se danas prostire na 30-tak hektara, a cilj je pokazivanje svih prirodnih ljepota ne samo Velebita vec i susjednih gradova te potencijala susjednih zupanija. Prilikom dolaska na Velebit osim posjete Botanickom vrtu na Zavizanu od ostalih ideja izdvojili bismo planinski dom Vucjak koji se također nalazi na Zavizanu. Do doma turisti najvesce dolaze autobusom iz Jurjeva. Vucjak je poznat po prekrasnom pogledu – odavde ovisno o vremenu mozete vidjeti Istru, Kvarnerske otoke, susjedne planine Primorsko-Goranske i Zagrebacke zupanije, a svakako nezaobilazne su Alpe. Ako spustite pogled prema moru sa ljeve strane mozete ugledati Starigrad, a blago desno pogled seze na Goli otok i Prvic.

Video: Velebit

Tokom godine Velebit krije i svoju ostriju stranu. Bura je njegov dobro znan prijatelj. Ovdje su orkanski naleti u jesen, zimu i proljece uz snjezni pokrivac ucestali. Stanovnici Senja to najbolje znaju. Također mnogoputa na radiju ili vijestima mogli ste cuti da su Maslenicki ili Paski mostovi zatvoreni. Voznjom od sredisnjeg prema juznijim dijelovima Velebita otkrivaju se nove prirodne ljepote, a ukoliko vrijeme ide u prilog siri se pogled na horizont. Put nastavljamo prema Hajduckim i Rozanskim kukovima, s pogledom na Premuzicevu stazu. Od botanickog vrta 50km dugom stazom se dolazi do Rozanskih kukova cije ime potjece od lokalnog naziva za kamene litice koje se strmo uzdizu. Na ovom prostoru takvih kukova ima priblizno pedesetak. Ukoliko ljetujete na jednom od susjednih otoka, mogli ste ih nesvjesno zamjetiti pogledom na Velebit. U blizini Rozanskog kuka nalazi se prijevoj Mali Alan koji ujedno oznacava zavrsetak juznog i najduljeg dijela Velebita.

Svakako se pripremite i za surove uvijete posebice u zimskim mjesecima.

Video: Tradicionalna pjesma ”Pozdravte mi Velebita Goru”

Najnepristupacniji i najneistrazeniji dio Velebita su Hajducki kukovi. Prije desetak godina ovdje je otkrivena Lukina Jama (1392m). Jama je zbog svoje nepristupacnosti slabo istrazena. Na dnu se nalazi labirint vodenih tokova. Danas se Lukina Jama ubraja u svijetski najdublje jame vertikalnih padina. Mnogi posjetitelji na Velebit dolaze i od juzne strane preko Starigrada. Penjuci se zavojitom cestom na Mrkviste i Stirovacu, tik do Hajduckih kukova. Stirovacu karakterizira neobican reljef- to je udolina koja je sa svih strana zatvorena brojnim strimim i nepristupacnim liticama. Udolina je isprepletena stablima crnogorice, i prekrasnim ljepotama i mirisima kao da se radi o jos jednom umjetnickom akvarelu prirode. Stirovaca je bogata brojnim manjim ili vecim planinskim potocima. U jugoistocnom dijelu Velebita nalazi se jos jedan nacionalan park poznat po svojim kanjonima – Paklenica. Povijest je ostavila dubok trag- ovdje su izgrađeni brojni sakralni i kuturni objekti. Od rekretativnog i sportskog sadrzaja izdvolili bismo planinarenje, sportski ribolov uz setnje brojnim planinskim putevima. Planinskim putevi koji povezuju ostale zaseoke Velebita ugodno su nas odusevili zbog kvalitetne markacije. Otvaranjem tunela Sv.Rok i modernom prometnom infrastrukturom park prirode Velebit postao je jos pristupacnija destinacija i svakako dobra ideja za temu ‘’KamoNaVikend?’’- dođite, snimite i uzivajte uz naravno dobro stucno vodstvo i prikladne karte te pravila za snalazenje u planinskim uvijetima.

Karte: Velebit

Više informacija:  KamoNaVikend